Zagreb, (IKA) – U prigodi izlaska knjige dr. Antona Tamaruta “Biskup Karmelo Zazinović na Drugom vatikanskom koncilu”, Kršćanski kulturni centar je 12. listopada u Ženskoj općoj gimnaziji Sestara milosrdnica u Zagrebu organizirao tribinu “Škola Duha Svetoga”. Direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Željko Tanjić podsjetio je na sam Koncil koji je započeo 11. listopada 1962. godine. Istaknuo je da izdavačka kuća Kršćanska sadašnjost kao jednu od temeljnih zadaća ima promicanje Drugoga vatikanskog koncila, tj. istraživanje Koncila i svega vezanog uz to. Stoga je i ovo izdanje koje govori o koncilu i osobama, u ovom slučaju o biskupu Karmelu Zazinoviću, prethodniku kardinala Bozanića na mjestu krčkog biskupa, na tom tragu.
Osvrćući se na stil izvještavanja s Koncila, pomoćnik ravnatelja KS-a don Anton Šuljić rekao je da biskup Zazinović nije bio novinar, no ovdje dolazi do izražaja upravo novinarska brzina kojom je s Koncila slao najsvježije vijesti i ideje vrlo dobro izabrane. Spomenuo je i kako je biskup Zazinović zaređen na početku priprava samog Koncila, sudjelovao je na sva četiri zasjedanja, a za to vrijeme pred likom Gospe Karmelske u Krku u znak povezanosti biskupije i Koncila gorjela je svijeća. On je kao pastir, biskup Crkve, želio sve svoje vjernike pravovremeno obavještavati što se govori, kakvi su bili prijedlozi, što bi se moglo očekivati od Koncila. Htio je u to uključiti cijelu svoju biskupiju, a tako je kad je Koncil završio nastavio djelovati. Koncilu je bila posvećena njegova predkorizmena poslanica, mnogi stručni skupovi i sastanci. Nije slučajno da je biskup Zazinović kao i drugi naši biskupi koji su bili na zasjedanju Koncila zaista bio u školi Duha Svetoga, a tu školu Zazinović je nastavio provoditi nakon Koncila, rekao je Šuljić, te se kratko osvrnuo na sadržaj knjige.
Kao osoba koja je u doba održavanja Koncila boravila na studiju u Rimu, svoja sjećanja je na vrlo emotivan i zanimljiv način, s mnoštvo anegdota predstavio dr. Ivan Golub. Prvo se osvrnuo na papu Ivana XXIII. koji je otvorio Koncil. Prisjetio se kako mu je napisao pismo sa željom da primi njegovu majku, na što je brzo stigao pozitivan odgovor, te se to i ostvarilo. Potom je pojasnio raspoloženje u Crkvi uopće oko samog početka Koncila. S posebnim emocijama se prisjetio nazočnosti u bazilici Sv. Petra u vrijeme otvaranja Koncila, te prve sjednice kojoj je tako nazočio “slučajno”. Istaknuo je i kako su naši biskupi, sudionici Koncila imali susrete s pitomcima Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima, te je i to bila prilika upoznati izbliza duh Koncila. Podsjetio je kako je u tijeku Koncila služena misa na staroslavenskom jeziku, čime se željelo pokazati da narodni jezik u Crkvi već živi.
Autor knjige dr. Tamarut istaknuo je kako “te knjige ne bi bilo da s ovim Božjim čovjekom, biskupom Zazinovićem nije imao poseban odnos”. “To je biskup moje mladosti, moje svećeničke formacije. Imao sam sreću da mu budem i posljednji tajnik. Trenuci su to na koje sam ponosan. On se upisao u moj život na različite načine”, rekao je dr. Tamarut, te istaknuo kako je biskupa želio zabilježiti u jednoj fazi važnoj za njegov život, ali i za život biskupije. Ponosni smo da smo imali biskupa na sva četiri zasjedanja, koji se istaknuo s dva važna interventa o Riječi Božjoj i odnosu biskupskog kolegija i pape. On je u koncilsku atmosferu prenio situaciju svoje mjesne i domovinske Crkve, i moramo mu biti zahvalni, rekao je dr. Tamarut.
Na kraju tribine nazočnima se obratio i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Istaknuo je kako je Koncil otvorio novo razdoblje Crkve i svijeta. Mi u Hrvatskoj možemo biti ponosni na naše koncilske oce, rekao je. Biskup Zazinović bio je koncilski otac i mogu reći da je ostao vjeran Koncilu, ali to je i odlika i svih naših biskupa. Oni su sudjelovali na Koncilu i provodili su Koncil. Zbog toga bi trebalo više proučavati i pisati o tomu, jer je radi toga koncilska obnova tako hrabro kročila u našoj Crkvi i nije naišla na neke posebne probleme, rekao je kardinal Bozanić te istaknuo kako mu je posebno drago da je slušao o biskupu kojem je tajnik, generalni vikar i nasljednik u Krku. Mogu zahvaliti Bogu za velike ljude s kojima sam imao prilike ne samo ih naslijediti, nego i živjeti i osjetiti blizinu njihovih osoba i riječi, rekao je kardinal Bozanić, podsjećajući u tom kontekstu i na kardinala Franju Kuharića kojeg je naslijedio na stolici zagrebačkog nadbiskupa.
Tribini su nazočili i vrhovna glavarica Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga s. M. Blaga Bunčuga i njena zamjenica i prva savjetnica s. Blanka Vrdoljak, prepozit Stolnog kaptola Krčke biskupije mons. Franjo Velčić, biskupski vikar za grad Zagreb mons. Zvonimir Sekelj, župnik župe sv. Marka i gornjogradski dekan mons. Franjo Prstec i drugi uzvanici.