Istina je prava novost.

KONGREGACIJA ZA NAUK VJERE U RIMU JE ORGANIZIRALA ZNANSTVENI SIMPOZIJ O PRIMATU PETROVOG NASLJEDNIKA

Simpozij "Primat Petrovog nasljednika", kao odgovor na poziv koji je Papa uputio svojom enciklikom "Ut unum sint", zalažuai se za novo teološko promišljanje o poslanju i primatu Petrovoga nasljednika, održan je u Rimu od 2. do 4. prosinca. Radni je sk

Simpozij “Primat Petrovog nasljednika”, kao odgovor na poziv koji je Papa uputio svojom enciklikom “Ut unum sint”, zalažuai se za novo teološko promišljanje o poslanju i primatu Petrovoga nasljednika, održan je u Rimu od 2. do 4. prosinca. Radni je skup svojim pozdravnim govorom otvorio kardinal Joseph Ratzinger, predstojnik Kongregacije za nauk vjere. “U ispunjavanju svoje zadaae promicanja vjerskog nauka i obieaja u cijelom katoliekom svijetu, Kongregacija nastoji unaprijediti istraživanja usmjerena poveaanju vjerske razumnosti i dati odgovor, uvijek u svjetlu vjere, na nove probleme koji proizlaze iz napretka u znanju i iz teološkog istraživanja”, istaknuo je na poeetku kardinal Ratzinger, podsjetivši da je ovogodišnji simpozij nastavak onog iz 1989., na kojem se govorilo o primatu rimskog biskupa u prvom tisualjeau. No, taj se prvi simpozij posvetio samo povijesno-teološkom istraživanju o trajnoj i vrlo suvremenoj ekleziološkoj problematici primata rimskog biskupa nad sveopaom Crkvom. Predstavljajuai svoju encikliku “Ut unum sint” u svibnju 1995. Papa Ivan Pavao II. je izme?u ostalog izjavio: “uvjeren sam da… imam posebnu odgovornost, osobito u utvr?ivanju ekumenske težnje velikog dijela kršaanskih zajednica i u slušanju pitanja koje mi je upuaeno radi pronalaženja takva oblika vršenja primata, koji bi se otvorio novim prilikama, ne odrieuai se nikako bitnoga u tom poslanju” (br. 95). U skladu s tom Papinom izjavom, cilj je simpozija bio “rastumaeiti i izložiti dijelove kojih se nauk o primatu Petrovog nasljednika ne može odreai “, istaknuo je kardinal Ratzinger, nastojeai razlueiti u petrovskoj službi bit božanskog ustanovljenja od konkretnih povijesnih oblika ili izrieaja njegovog vršenja u posljednja dva tisualjeaa. To znaei da simpozij nije analitieki istražio eitav “status quaestionis” o materiji, niti je htio razviti raspravu katolieke teologije i stavova kršaanskih nekatoliekih zajednica vea se zadržao na doktrinalnoj biti Primata prema nauku Katolieke Crkve. Simpozij se sastojao od tri dijela. Prvi je dio bio posveaen dogmatskom smislu primata Petrovog nasljednika i njegovoj predaji, drugi je izravnije promišljao temu odnosa primata i biskupskog zajedništva (“Zbora biskupa”), u treaem je prikazana narav i cilj primatskih zahvata Rimskog biskupa u odnosu prema mjesnim Crkvama. Predavanja svakog od ta tri dijela bavila su se egzegetskim, povijesno-teološkim, doktrinalnim i teološko-spekulatvnim razmišljanjima. Neophodno je istaknuti važnost teme za ekumensku raspravu jer je tema Petrovog primata i njegovog nastavka u rimskim biskupima “jedna od najvruaih toeaka ekumenskog dijaloga”, izjavio je kardinal Ratzinger, zakljueivši kako nas “upravo svijest da je u središtu teologije pitanje istine obvezuje staviti za temelj i cilj samog traženja jedinstva kršaana služenje Istini, bez predrasuda i u poslušnosti Gospodinu”. Nazoenost prof. Pannenberga i prof. Chadwicka, predstavnika kršaanske luteranske i anglikanske zajednice, svjedoeanstvo su da Katolieka Crkva sve više nastoji upoznati stavove kršaana nekatolika glede te problematike. Svoj je pozdrav simpoziju uputio i Sveti Otac, a mi ga prenosimo u “Dokumentima”. (dl)