DEVETI SIMPOZIJ EUROPSKIH BISKUPA (RIM, 23.-27. LISTOPADA 1996.)
“VJERA: PRIVATNI EIN I JAVNA STVARNOST. CRKVA U PLURALISTIEKOM DRUŠTVU”

Deveti simpozij europskih biskupa, sazvan pod temom: “Vjera: privatni ein i javna stvarnost. Crkva u pluralistiekom društvu”, održan od 23. do 27. listopada o. g. u Rimu, otvoren je sveeanom zajedno služenom misom. Uz 150 sudionika – biskupa, sveaenika, laika, redovnika – koji su bili predstavnici 33 biskupske konferencije, na simpoziju su sudjelovali, kao pozvani gosti, i predstavnici drugih vjerskih zajednica i Rimske kurije.
U svom pozdravu sudionicima, papa Ivan Pavao II. izrazio je nadu da ae skup pridonijeti obnovi navještanja Evan?elja u Europi, jer je nužno promisliti kršaanske korijene našeg kontinenta, kako bi se moglo poraditi na miru i na blagostanju današnjeg društva. Papa je upozorio na opasnost koja dolazi od svijeta bez Boga, koji bi na kraju mogao dovesti do neljudskog društva. Vjerodostojno svjedoeenje evan?eoskih vrijednosti u sekulariziranom svijetu, smatra Sveti Otac, u potpunosti je moguae tek u ekumenskom dijalogu.
Na uvodnoj sjednici, svoj je pozdrav skupu uputio predsjednik Talijanske biskupske konferencije, kardinal Camillo Ruini, te elanovi me?unarodnih udruga biskupskih konferencija Afrike (SECAM) i Južne Amerike (CELAM).
Luteranski biskup iz Štokholma, Henrik Svenungsson prenio je pozdrave Konferencije europskih Crkava (CEC), koja predstavlja 120 Crkava anglikanske, protestantske i pravoslavne predaje, naglasivši znaeenje suradnje izme?u CEC i Vijeaa Konferencije europskih Crkava (CCEE), koji se, u posljednjih dvadeset godina, razvio u živi zajednieki hod. Drugi ekumenski skup, predvi?en za lipanj 1997. u Grazu (Austrija), oznaeit ae daljnji odsjek u toj suradnji.
Zakljueujuai uvodnu sjednicu, predsjednik CCEE, kardinal Miloslav Vlk, potaknuo je na obvezu napora i molitava kako bi se priveli kraju tragieni sukobi u Europi i svijetu.
Prvog dana simpozija održana su dva temeljna predavanja.
U svom poeetnom predavanju, vea spomenuti kardinal Miloslav Vlk, nadbiskup praški i predsjednik CCEE, izjavio je da posebni izazov za današnju Crkvu u Europi predstavlja ostvarenje novog navještaja – kakvoaom, kako je eesto isticao i Sveti Otac. Na Istoku i na Zapadu Crkva kani iznaai mjesto u sklopu demokratskih i pluralistiekih društava. Ona nastoji konstruktivno sudjelovati u raspravi s europskom uljudbom, svjesna da bitna pitanja eovjeka današnjice mogu naai vrijedeai odgovor samo u dodiru s vjerskim dubinama. Simpozij bi stoga, nastavio je kardinal Vlk, trebao potaknuti europske Crkve na prikladno i pouzdano razmišljanje o naravi i naeinima izrieaja njihove nazoenosti te o njihovom poslanju u i za društvo. U tom smislu, razmišljanja biskupa u svjetlu Evan?elja stjeeu antropološko-kulturalnu i društveno-politieku dimenziju.
Potpredsjednik CCEE, Karl Lehmann, biskup u Mainzu, u svom je izlaganju izjavio da su religija, vjera i Crkve dijelom onih snaga koje su se uvijek borile i pridonosile nadilaženju državnog totalitarizma, koji je pola stoljeaa podjarmljivao narode središnje i istoene Europe. Bez obzira na nesumnjive zasluge, današnji položaj tih Crkava u novonastalim društvenim ure?enjima ostaje dvoznaenim. Isto to vrijedi i za Crkve na Zapadu, u kojima se religija i vjera sve više potiskuju u osobnu sferu. U svakom je vremenu nužno da vjera i svjedoeenje izna?u prikladni oblik izrieaja izme?u pojedinca i zajednice. Vjerovanje pojedinca ne smije iskljueiti iz zajednice, jer se u svom znaeenju odnosi na cjelokupno eovjeeanstvo i potrebno ga je braniti hrabro i odlueno. Biskup Lehmann istaknuo je kako je suvremeni pluralizam nezaobilazan oblik sadašnjega demokratskog ustrojstva i slobode. U našem se društvu istovremeno osjeaa duboka potreba za unutarnjom religiozno-etiekom dimenzijom te autentienim pluralizmom pogleda na život. U vremenima društvene rascjepkanosti, religija i Crkve u stanju su pružiti osnovne smjernice za sva životna podrueja. Crkva se mora založiti, danas i u buduae, kako “biti eovjek” ne bi završilo tek u potrošnji; tim više ako se oeitije pokaže da moderna država nije sama kadra, u pluralistiekom i sekulariziranom društvu, osigurati nužne etieke pretpostavke za uspješni suživot.
U svom izlaganju, naslovljenom “Mjesto Crkve u ponovnoj izgradnji i ustrojstvu pluralistiekih društava”, nadbiskup Gnjezna Henryk Muszynski pružio je, za vrijeme drugog zasjedanja skupa, neka korisna poeela s pastoralnog stajališta. Obveza je Crkve ostavi trag u svom djelovanju sa stajališta potpunog spasenja cjelokupnog eovjeeanstva, pa je stoga trajno potaknuta na oblikovanje života pojedinca i suživota ljudi polazeai od snage Evan?elja koje joj je povjereno. Crkva mora iznaai mnogostruke odgovore, s jedne strane za demokracije središnje i istoene, s druge za demokracije zapadne Europe. S crkvenog stajališta, preustroj današnjeg društva razvija se preko nove evangelizacije, što znaei da Crkva mora poeeti od sebe same. Iz tog drugotno proizlazi dijalog sa suvremenim svijetom i uljudbom. Sredstva koja joj stoje na raspolaganju u ostvarenju pastoralnih zadaaa su brojna, a jedan od važnijih suvremenih izazova koji joj prijete, s pastoralnog stajališta, jest primjereno i kvalitetno osposobljavanje vjernika laika za apostolat. Drugi, pak, kljueni vid pastoralnog djelovanja jest dijaloška mjerodavnost Crkve u današnjem “medijskom prijelazu”. U društvu, koje je sve više obilježeno raskorakom izme?u bogatih i siromašnih, moai i nemoai, solidarnost s najugroženijim elanovima društva postaje prvotnom zadaaom kršaanskog djelovanja.
Treaeg dana zasjedanja biskup Angouleme Claude Dagens u svom se izlaganju, pod naslovom “Crkva kao Kristov sakrament i kao zajedništvo u europskim društvima”, priupitao na koji bi naein Crkva mogla vjerodostojnije istaknuti, u suvremenim društvima, svoja uvjerenja i svoja nastojanja. Nužno je suprotstaviti se ogranieenom vi?enju, koje je nazoeno u javnom mnijenju, prema kojem je ona iskljueivo politieka i socijalna snaga, te istaknuti sakramentsku istovjetnost u Kristu i zajedništvo u krilu europskih društava. Vjera življena unutar ustroja suvremenih europskih društava može ojaeati u smislu obostrane pripadnosti ljudskom rodu, promicati spoznaju o slobodi i stvarati uljudbu solidarnosti. Rijee je nadasve, za Crkvu, o zauzimanju stava prema uvijek novim izazovima koji nastaju iz raskoraka izme?u “povlaštenih” i “gubitnika” te o objašnjavanju einjenice kako je njezino društveno djelovanje neodjeljivo povezano s ispovješau vjere u Isusa Krista.
Simpozij je zakljueen u nedjelju, 27. listopada, sveeanom Euharistijom. Papa je uputio svoju poruku skupu, izražavajuai želju da i taj deveti simpozij europskih biskupa pridonese obnovi evan?eoskog navještaja u Europi i nadilaženju razlieitih podijeljenosti koje su tako tragieno nazoene i nakon raspada komunizma.
U svom završnom govoru, predsjednik CCEE kardinal Miloslav Vlk, naglasio je da suvremeno pluralistieko društvo od kršaana oeekuje posebice hrabrost življenja vjere Crkve s odluenošau i bez zadrške. Kršaanska ae uvjerenja u suvremenom društvu donijeti plod ako ae biti u stanju prepoznati se po otvorenosti dijalogu i obrazložnoj snazi te raspoloživosti za služenje i solidarnost. Ako ti temeljni stavovi postanu vrijednosnim smjernicama crkvenog života, oni ae donijeti plodove u društvu i ueiniti vjerodostojnijom evan?eosku poruku. “Personalizacija” (uosobljenje) vjere, koja je danas sve uoeljivija, zahtjeva od strane pojedinog vjernika zauzimanje jasnih stavova, pa makar bili i neugodni i podvrgnuti prigovorima. Živost svjedoeenja u Crkvi ovisi u velikoj mjeri, na Istoku i na Zapadu, od vjernika laika. Njihovo je svjedoeanstvo u svakom trenutku nužno u prisjeaanju sekularizirane svijesti na nazoenost Sveprisutnoga.
Na skupu su sudjelovali i predstavnici Crkve u Hrvata, dubrovaeki biskup Želimir Puljia, kreki biskup i apostolski administrator rijeeko-senjske nadbiskupije Josip Bozania i sarajevski pomoani biskup Pero Sudar. (Izlaganje biskupa Puljiaa u cijelosti prenosimo u rubrici Dokumenti) (dl)

Statisti~ki godičnjak Katoli~ke Crkve o broju katolika u svijetu

NEZNATNO POVEŠANJE BROJA KATOLIKA U SVIJETU

Prema nedavno objavljenom Statisti~kom godičnjaku Katoli~ke Crkve, u kojem su podaci iz 1994. godine, vidi se da je ukupan broj stanovnika u svijetu u toj godini, porastao za 76.875.000 ljudi ili sa 5.523.995.000 stanovnika na 5.600.870.000. Broj katolika u svijetu poveđan je jedva za 11.304.000 ili sa 964.633.000 na 975.937.000, čto u postocima iznosi tek 0,04% ili smanjenje sa 17,46% na 17,42%.
Gledano po kontinentima, porast broja katolika je sljedeđi: u Americi za 6.702.000, u Africi za 4.027.000, u Aziji za 1.871.000, u Oceaniji za 960.000; u Europi je, nakon znatnog porasta u posljednjih pet godina, zabilježen pad za 1.542.000 katolika. U postocima izraženo, porast broja katolika prema broju stanovnika na pojedinim kontinentima iznosi: u Oceaniji 0,40%, a u Africi 0,22%. Pad broja katolika zabilježen je u Europi, gdje je i najveđi, 0,21%, te u Americi, 0,06%.
Porast broja sveđenika zabilježen je: u Aziji za 991, u Africi za 763 i u Americi za 110. Njihov broj smanjio se u Europi za 1.195 te u Oceaniji za 48. Broj redovni~kih sveđenika u porastu je u Africi za 322, dok ih je u Americi opao za 627, u Europi za 238, u Aziji za 153, a u Oceaniji za 146. Nasuprot tome broj redovnica stalno raste. Najviče u Aziji, gdje je zabilježen porast za 2.558, te u Africi za 440 redovnica. Broj je opao najviče u Europi, ~ak za 7.499, u Americi za 3.845, dok je u Oceaniji smanjen za 356 redovnica.
U porastu je i broj ~lanova svjetovnih instituta (udruga koje povezuju vjernike koji žive evanšeoske zavjete u svijetu, izvan samostana): u Aziji za 182, u Americi za 84; u padu je u Africi za 46, u Europi za 40, a bez promjena je u Oceaniji.
Broj bogoslova u vičim sjemeničtima pokazuje da ih je u Europi manje za 381, dok im je broj u porastu u Africi za 654, u Aziji za 621, u Americi za 380, te u Oceaniji za 96. Bogoslova je u svijetu sveukupno 105.075, od ~ega čkolovanje njih 26.414 podupiru Papinska misijska djela sv. Petra Apostola.
U Oceaniji je broj stanovnika u odnosu na jednog sveđenika poveđan za 111, u Americi za 89 a u Europi za 28. Brojka je smanjena u Africi za 256, te u Aziji za 616. Razmjerno prema broju katolika, porastao je broj sveđenika i to za 52 u Americi i Oceaniji, 29 u Africi te 4 u Europi. Smanjenje za 19 sveđenika u odnosu na broj vjernika zabilježeno je u Aziji. (žv)

DUHOVNI OBROK ZA SVAKO DOBA DANA
“Urezan u Božji dlan” djelo je dalmatinskog franjevca fra Ante Grbeča, nedavno izačlo u izdanju biblioteke “Rije~ za dobar dan” zagreba~ke duhovno-izdava~ke kuđe “Teovizija”. Knjiga je nastala je kao plod fra Antinih jutarnjih radijskih duhovnih poruka, koje utorkom govori u emisiji “Hvaljen Isus i Marija”. Fra Ante Grbeč, koji djeluje u zagreba~koj župi Majke Božje Lurdske, posebno se posveđuje radu sa studentima, a poznat je i po tribinama o najaktualnijim temama javnoga, crkvenog, obiteljskog i osobnog života. Stoga su mu i teme, koje duhovno promičlja u emisijama, temeljene na životnoj stvarnosti i duhovnom iskustvu. Jedan je od čest suradnika svakojutarnje emisije “Hvaljen Isus i Marija”, koja se od po~etka 1994. godine emitira na valovima Radio Sljemena. Po ocjeni slučateljstva i radijskih kriti~ara, ta je emisija postala snažnim prinosom duhovnoj obnovi. Fra Ante je govorio u viče od stotinu utoraka, a onda je svoje duhovne poruke i razmičljanja, odlu~io skupiti i objaviti u knjizi, jer “Verba volant, scriba manent”, stara je latinska izreka. Rije~ čto ode u eter, zaboravi se, zapisano u knjizi ostaje i postaje trajna vrijednost. Radijska duhovna razmičljanja fra Ante Grbeča preto~ene u knjigu, na taj su na~in dobila dimenziju trajne vrijednosti. Postale su izvorom duhovnog znanja, pouke i poruke onima koji ih nisu slučali, a sada ih mogu ~itati i promičljati.
“Urezan u Božji dlan”, nevelika je knjiga tiskana na 164 stranice. U njoj je sabrano sedamdesetak duhovnih razmičljanja temeljenih na suvremenim životnim temama, bliskim ~ovjeku danačnjice. “Služiti s Isusom”, “Isusov put i logika svijeta”, “Nemam nikoga”, “Radovati se životu”, “Ustrajati u ljubavi”, “Može li se kompromisom do Isusa”, “Đega smo gladni”, “Istinski ili lažni Spasitelj”, “Ljubav prema neprijateljima”, “Je li Isus protiv bogatstva”, “Kako prijeđi iz ropstva u slobodu”, “Patnja, plod grijeha ili ljubavi?”, “Ili grijeh ili život”, “Brat”, “Djeca”, “Oprostiti”, “Duh nas ujedinjuje”, “Kruh života”, “Mir”… samo su neki od 72 naslova razmičljanja sabranih u knjizi. Svako fra Antino razmičljanje oslanja se na evanšeoski redak, stoga su sve njegove poruke, emitirane i zabilježene u knjizi, uistinu “urezane u Božji dlan”. Prožete duhom Evanšelja, razmičljanja zabilježena i objavljena u knjizi istoga naslova, vjerodostojno su svjedo~enje vjernika i sveđenika. Upuđena ~ovjeku, po suvremenosti tema, ta duhovna razmičljanja uvijek pogašaju “u sridu”, čto pokazuje i sedamdesetak naslova. Izgovorena i napisana lijepim stilom, fra Antina su duhovna radijska razmičljanja uistinu krepak jutrarnji duhovni doru~ak, a sabrana u knjizi, duhovni obrok za svako doba dana. (žv)