BISKUPSKO RE?ENJE U ?AKOVU

Posvetitelji i uzvanici
Novoimenovani pomoani biskup ?akovaeke i srijemske biskupije ?uro Gašparovia zare?en je u ?akovaekoj katedrali-bazilici u subotu, 5. listopada 1996. Predvoditelj misnog slavlja i glavni posvetitelj novog biskupa bio je kardinal Franjo Kuharia, a suposvetitelji ?akovaeko-srijemski dijecezanski biskup Airil Kos i biskup-koadjutor Marin Srakia. Na sveeanosti su sudjelovali svi hrvatski biskupi (koji su prethodna 3 dana bili na plenarnom jesenskom zajedanju HBK u ?akovu), osim bolesnog rijeeko-senjskog nadbiskupa Antona Tamaruta; zatim apostolski nuncij u RH Giulio Einaudi, nadbiskupi i biskupi iz Beograda (Franc Perko), Skopja (Joakim Herbut), Subotice (Janoš Penzeš), Kotora (Ilija Janjia), Maribora (Franc Kramberger), Ljubljane (Jožef Smej), Križevaca (Joakim Segedi, Slavomir Mikloš), Peeuha (Mayer). Zatim, stolni kaptol ?akovaeko-srijemski te prelat dr. Franz Mueller iz Muenchena; gotovo svi sveaenici iz biskupije (više do 200), nekoliko grkokatoliekih sveaenika, predstavnici muških i ženskih redova koji djeluju na podrueju ?akovaeko-srijemske biskupije, predstavnici reformistieke i evangelieke Crkve i drugi. Na misi re?enja bili su i dopredsjednik vlade RH Jure Radia, dopredsjednik Sabora Vladimir Šeks, slavonski župani, gradonaeelnici, predstavnici HV-a, UNTAES-a i mnogi drugi uzvanici. Vrlo brojni vjernici iz više župa ispunili su katedralu. Me?u njima su bili mnogi iz Srijema, napose iz re?enikova rodnog mjesta Golubinaca i iz Srijemske Mitrovice, te srijemski vjernici koji su se posljednjih godina preselili u Slavoniju.
U 9,30 krenula je sveeana procesija iz biskupskog doma Strossmayerovim trgom u katedralu. Na eelu je bila velika skupina mladeži u narodnim nošnjama, a za njima sveaenici i biskupi u liturgijskom ruhu. U bogoslužju je sudjelovao mješoviti zbor sastavljen od crkvenih pjevaea ?akovaeke katedrale, srijemskomitrovaeke konkatedrale, Vinkovaca (župe sv. Euzebija i Poliona) i Osijeka (župe sv. Petra i Pavla i sv. Josipa Radnika). Zbor je neke skladbe pjevao zasebno i ujedno predvodio zajednieko, pueko pjevanje. Cijelu liturgiju animirao je prof. dr. Nikola Dogan, kanonik.

Misa i obred re?enja
Prije mise biskup Airil Kos pozdravio je u katedrali poimenice uglednike i sve nazoene. Obred biskupskog re?enja bio je u sklopu mise, nakon evan?elja. Nakon zajedniekog zaziva Duha Svetoga, službeno je proeitan (na originalnom i hrvatskom jeziku) dokument o imenovanju novog biskupa, a glavni posvetitelj, kardinal Kuharia održao je homiliju. Nakon Litanija svih svetih slijedilo je niz znakovitih gesta: posvetitelj je u šutnji položio ruke na re?enika i stavio otvoreni evan?elistar na njegovu glavu; uz prigodne rijeei svetim uljem mu je pomazao glavu i zatim pružio evan?elistar, stavio mu je prsten na desnu ruku, mitru na glavu i pružio pastirski štap. Ein re?enja završio je poljupcem mira koji je re?eniku dao najprije glavni posvetitelj, a zatim svi biskupi.

Povorka prikaznih darova
Misa je nastavljena sveeanom povorkom donositelja prikaznih darova. Uz kratko popratno tumaeenje animatora i molitvene zazive cijele zajednice donositelji su darove urueivali glavnom posvetitelju. Bili su to: križ koji je donio bogoslov (sveaenieki kandidat); zemlja, koju su prinijeli mladia i djevojka iz Golubinaca (rodnog mjesta novog biskupa); Biblija i katekizam, koje su predale vjeroueiteljice (redovnica i laikinja); dvoje djece, koje su vodili njihovi roditelji, te kruh i vino, koje su nosili ministranti.
Nakon prieesti sveaenika i puka, pri kraju mise, novozare?eni biskup, u pratnji posvetitelja, dijelio je, iduai crkvom, svoj prvi biskupski blagoslov. Pozdravili su ga i eestitali mu u ime sveaenika golubinaeki župnik Jozo Duspara, a u ime vjernika, lijeenik iz Vinkovaca Dražen Švagelj. U svojoj prvoj rijeei novi pomoani biskup mons. ?uro Gašparovia zahvalio je Bogu i svima koji su mu ueinili mnoga dobra na životnom putu, a posebno je rijee uputio vjernicima svoije rodne župe i Srijema. Bogoslužje je završilo sveeanim blagoslovom.
Nakon toga svi su pjevanjem himne Lijepa naša pozdravili domovinu. Na izlazu iz katedrale dijeljena je prigodna spomen-slieicu na ovaj doga?aj. Uzvanici su se još jednom okupili oko novog biskupa na sveeanom objedu. Ondje su ga pozdravili dopredsjednik vlade RH dr. Jure Radia, dopredsjednik Sabora RH Vladimir Šeks, osjeeko-baranjski župan Branimir Glavaš, ?akovaeki gradonaeelnik Antun Fabijaneia, niz biskupa i drugih, te kardinal Kuharia.
Grb i geslo biskupa Gašparoviaa
Izradu grba novog biskupa ?ure Gašparoviaa, preuzela je, po predloženom sadržaju, zagrebaeka tvrtka “Teovizija”, a neposredni autor je akademski slikar Željko Šegovia. Na gornjoj polovici štita su dva simbola: heraldieki desno je otvorena knjiga, a ispod nje štola, na kojoj su uoeljiva slova alfa i omega. To je dvostruki atribut i asocijacija na svetog Dimitrija Srijemskog, ?akona-mueenika, zaštitnika srijemskog dijela ?akovaeko-srijemske biskupije. Sveti Dimitrije je podnio mueenieku smrt za vjeru 304. godine u tadašnjem Sirmijumu. Štovan je na Istoku i na Zapadu. Po njemu nosi i danas ime Srijemska Mitrovica. Tamošnja njemu posveaena župna crkva je istodobno i konkatedrala, po easti druga crkva u biskupiji. Štola je dio liturgijske odjeae i znak ?akonske, sveaenieke i biskupske službe, napose znak zadaae naviještanja Božje rijeei. Prvo i posljednje slovo grekog alfabeta simbolieko su ime za Boga, kojim se želi istaknuti da je Bog poeetak i svršetak svega stvorenoga, svijeta. Izrazi “alfa i omega” nalaze se u posljednjoj novozavjetnoj svetopisamskoj knjizi – Otkrivenju sv. Ivana apostola (Apokalipsi): “Ja sam Alfa i Omega, Onaj koji jest, koji bijaše i koji dolazi” (Otk 1,8) ; “Ja sam Alfa i Omega, Poeetak i Svršetak” (Otk. 21.6) i “Ja sam Alfa i Omega, Prvi i Posljednji..” (Otk 22, 13). U kršaanskoj umjetnosti i epigrafici ovi simbolieni izrazi povezuju se i s proslavljenim (uskrslim) Kristom. Heraldieki lijevo je gavran s kruhom u kljunu. To je atribut i podsjeaaj na sv. Iliju, starozavjetnog proroka, službenog zaštitnika ?akovaekog (još toenije ?akovaekoga ili bosanskog) dijela biskupije. Gavran s kruhom u kljunu spominje se na stranicama Svetog pisma Starog zavjeta koje opisuju prorokovo djelovanje: revno zauzimanje za štovanje pravoga Boga i suprotstavljanje poganskim kultovima. Kruh u gavranovu kljunu ujedno je asocijacija na caritas (ljubav prema bližnjemu) – iz biskupova gesla. Biskupija ?akovaeka i srijemska se stere podruejem Slavonije, Baranje i Srijema. Tu protjeeu tri velike rijeke Dunav, Sava i Drava i rode ponajviše pšenica i grož?e. To je predoeeno i na grbu: u donjoj polovici štita grafieki su naznaeene tri vijugave rijeke, te dva snopa pšenice i dva grozda. Tako je istaknuta životna plodnost tih krajeva, a istodobno i temeljni kršaanski sakramenti: krštenje (rijeke, voda) i euharistija (kruh i vino). Uokolo štita su ukrasi, redoviti kod grbova crkvenih osoba: prelatski šešir i crvene vrpce, a ispod štita je biskupovo geslo: “Ljubav pobje?uje” ili latinski: “Caritas vincit”. Iza štita, vidljiv je s gornje i donje strane dio križa, odnosno biskupskog štapa. Boje na grbu su sljedeae: crteži simbola su crni, rijeke plave, pozadina je žuta (zlatna), a ukrasi oko štita crveni. (AJ)

JE LI KATOLIEKA UDRUGA “OPUS DEI”, ZAJEDNO SA SV. STOLICOM, IMALA ODLUEUJUAU ULOGU U RAZVOJU STANJA U BIVŠOJ JUGOSLAVIJI, KAKO TO TVRDI KANADSKI NOVINAR?

“Srbi se više boje hrvatskog lobbyja u Vatikanu, nego hrvatske vojske”, ustvrdio je u svojoj novoobjavljenoj knjizi “Papina sveta mafija – rastuai utjecaj Opus Deija”, kanadski publicist Robert Hutchison. Knjiga ima 380 stranica i objavljena je u Muenchenu, a beeki dnevni list “Der Sandard” u broju od 4. listopada donosi veae citate iz knjige, najavljuai ih rijeeima: “Opus Dei je imao utjecaj na razvoj situacije u bivšoj Jugoslaviji, što je tek sad došlo na vidjelo”. Hutchison tako tvrdi, pozivajuai se na srpske medije, kako je upravo Sveta Stolica, pomoau udruge Opus Dei i apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giulija Einaudija, pomogla da se hrvatska vojska u vrlo kratkom vremenskom razdoblju naoruža najmodernijim oružjem. U prilog toj tvrdnji novinar navodi kako “o. Stanislav Crnica, pokrajinski vikar Opus Deija u Zagrebu, ima izravan pristup uredu predsjednika Franje Tu?mana”. “Washingtonske veze Opus Deija, koje se protežu izme?u apostolske nuncijature u Aveniji Massachusetts do Bijele kuae, FBI i Pentagona, osigurala je Hrvatima prave susrete, tako da su toeno znali koga moraju moliti i kako trebaju oblikovati svoje molbe. Premda su i Hrvati poeinili zloeine u Zapadnoj Bosni, izbjegli su me?unarodne sankcije koje su nametnute Srbiji”, piše kanadski publicist, tvrdeai kako su Hrvati dobili “dio kolaea zvanog amerieka pomoa u inozemstvu”. Novinar smatra kako ni u kom slueaju ne može biti slueajnost da je Clinton god. 1993. ravnateljem FBI-a imenovao Louisa J. Fresha, brata voditelja rezidencije Opus Deija u Pittsborughu Johna Fresha. Eest gost u kuai novoga šefa FBI-a je i predsjednik Hrvatske bratske zajednice Bernard Luketich, za kojega kanadski novinar istiee kako je utjecajan i “u Rimu i Washingotnu”, te je bio u izaslanstvu Bijele kuae koje je pozdravilo Papu za njegova nedavna boravka u SAD-u. Kao posebno važnu osobu u planu naoružavanja Hrvatske Hutchison navodi mladog sveaenika Rona Gillisa koji je “pokušao regrutirati nove elanove Opus Deija iz Pentagona”, te održao mnoga predavanja o “vojnoj etici”. Osim iz SAD-a, Hrvatska je, prema tvrdnjama iz knjige, oružje uvozila i iz “katolieke Ukrajine”, a istodobno je Luketich pomoau novoutmeljene Nacionalne federacije hrvatskih Amerikanaca ostvario brojne važne kontakte s Clintonom, Al Goreom i drugima.
Kanadski novinar optužuje Opus Dei i Papu da su pomoau svojih veza kontrolirali uvoz oružja u Bosnu, pazeai da ne bi previše ojaeala muslimanska strana na štetu tamošnjih katolika i katolika u tome dijelu Europe. Istieuai kako se Vatikan “prestrašio muslimanske sile na vratima Rima”, Hutchison tvrdi kako je predsjednik Tu?man u svojoj politici slijedio upute Vatikana. Novinar vrlo pojednostavljeno tumaei hrvatsku vojno-redarstvenu akciju “Oluja”, ponovno istieuai kako je hrvatska vojska “amerikanizirana i modernizirana” uz pomoa ameriekih savjetnika generala Bobetka.
Beeki je “Der Standard”, objavljene citate iz Hutchisonove knjige stavio pod zajednieki naslov “‘Hrvatski lobby’ u Rimu”, ilustriravši ih dvjema fotografijama na kojima su hrvatski vojnici uz vjerske simbole; na jednoj na katoliekome sprovodu, te uz Papin plakat uz posjet Sv. Oca Hrvatskoj. (SV)