Zagreb (IKA) – Molitvom i akademskim činom u ponedjeljak 4. listopada obilježen je početak prve akademske godine i nastave na Studiju povijesti Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta u Zagrebu. Zaziv Duha Svetoga i Službu Riječi predvodio je zagrebački nadbiskup i veliki kancelar HKS-a kardinal Josip Bozanić. “Na početku smo nove akademske godine koja je ovdje i prva. Ljepota je to dvaju početaka koje – zahvalno i ponizno – primamo kao dar. Ovdje nas okuplja isto svjetlo ljubavi i prijateljstva. U središtu djela koje započinjemo ne vidimo samo svoje ciljeve i nastojanja, nego puno šire obzore”, istaknuo je u homiliji kardinal Bozanić te dodao: “Noseći u svome nazivu pridjev ‘katoličko’ ovo sveučilište je pozvano odlikovati se takvim pristupom, ne samo onda kada sveučilišni život sa sobom nosi lijepe trenutke, nego i u kušnjama i poteškoćama. Upućeni smo jedni na druge i na stvaranje zajedništva. Ono je odraz istinskoga svjetla u međusobnome pomaganju, susretljivosti, ali i u preuzimanju odgovornosti, u izgradnji povjerenja, u nastojanju da svi napreduju u dobru. To svjetlo će tražiti da se uklanja svako zlo koje se želi ugnijezditi u čovjeku rađajući sebičnost i nepoštovanje istine”.

U kasnijem prigodnom govoru u akademskom činu zagrebački nadbiskup usporedio je osam velikih biblijskih tema s osam značajki studija povijesti: “Bez obzira je li povjesničar vjernik ili ne; kršćanin ili ne, smatram da za sve vrijedi ovih osam oznaka: oslonjenost na prave izvore, spremnost na iskorak i otklanjanje od ideologija, vjernost, poniznost, ustrajnost, nemirenje s uhodanim pretpostavkama, otvorenost novim nadahnućima i traženje konačnoga smisla”. Kardinal Bozanić osvrnuo se i općenito na djelovanje katoličkih sveučilišta: “Uloga katoličkoga sveučilišta u visokome obrazovanju, tragom kristološkoga načela i eshatološkoga značenja, zauzimanje je za čovjeka i za sve što je ljudsko. Iz tog je razloga Crkva tijekom povijesti osnivala i podupirala ustanove visokoga obrazovanja, što čini i danas. Nije pritom tražila svoju istinu, nego Istinu do koje se može doći raznim putovima; Istinu u kojoj se odražava dostojanstvo ljudske osobe i njezina sloboda, pravednost i društvena osjetljivost za slabije u uzajamnom poštivanju”.

Rektor HKS-a i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, uz pozdrave uglednicima, podsjetio je na dane “kada je trebalo prilično maštovitosti da bi se ovdje moglo zamisliti predavaonicu sa studentima”. “Prisjećam se pitanja koje mi je češće prolazilo mislima: tko će biti prvi profesori i studenti ovoga sveučilišta. Kakvo će biti lice, imena i pogledi onih koji će zakoračiti prve akademske korake? Našli smo se danas ovdje u ozračju početka koji raduje, privlači, otvara obzorja, pozivajući nas i na odgovornost i na zauzetost”, rekao je mons. Šaško.

Voditelj studija povijesti dr. Jure Krišto pojasnio je smisao studija povijesti: “Hrvatska povijest na hrvatskom sveučilištu bit će prepoznatljivo hrvatska po tome što neće biti izlagana i predstavljana iz perspektive nečije tuđe povijesti, iz zamišljaja i ideala izvan nje same, pa ni iz ideala europskih integracija, nego iz njezine vlastite svrhovitosti. Čvrsto se nadam da će vam vaši profesori u tome pomoći, a pomoći će vam najviše ako vam budu predstavljali ljude i događaje s ljubavlju i poštovanjem, ali kritički i bez prešućivanja. Iz takve će povijesti izroniti oni drugi događaji, ona druga gledanja na njih, one legije prešućenih i prezrenih koji su sastavni dio, možda i važniji, te povijesti”.
Nazočnima su se obratili i rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš te državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta dr. Ivana Mrkonjić.
Svečanom činu nazočili su i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Josip Oslić, potom dr. Anto Mišić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest dr. Stjepan Matković te brojni znanstvenici, profesori i studenti. Početak akademskoga djelovanja HKS-a ovjekovječen je i zajedničkom fotografijom ispred zgrade sveučilišta na zagrebačkoj adresi Ilica 242, gdje je nekada bilo vojno učilište.