Slavonski Brod, (IKA) – U organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca iz Osijeka te suradnju s nakladničkom kućom Verbum i potporu župe Gospe od brze pomoći održana je 30. rujna tribina na temu “Monaška duhovnost” nakon koje je u dvorani Gradske knjižnice u Slavonskome Brodu otvorena izložba “Benediktinci i stvaranje europske kulture – našim rukama a tvojom snagom”, autorstvo nakladničke kuće Verbum iz Splita. Nakon uvodnih riječi novinarke Nevenke Špoljarić, članice UKI-a, koja je animirala susret, pozdravnu riječ uputili su Ivan Stipić, ravnatelj knjižnice koji je i otvorio izložbu te domaći župnik Ivan Lenić.
Gost tribine bio je dr. Ivica Raguž, predsjednik UKI-a i profesor na đakovačkom KBF-u. Pjevanjem gregororijanskih korala susret je uzveličao mo Vinko Sitarić, prof. crkvene glazbe iz Đakova.
Dr. Raguž govorio je o važnosti benediktinske kulture za europsku kulturu, što znači za svakoga pojedinačno, što se može naučiti od monaha koji su bili pokretači društva i u kojem se smislu može duhovno razvijati. Tako je ukazao na važnost načina njihove molitve, odijevanja, poslušnost, poniznost i otvorenost te mir i red koji su njegovali. Govoreći o aktualnosti mohana danas, istaknuo je kako smo poput njih pozvani raditi na sebi, jer vjera se ne stječe preko noći, te pojasnio nekoliko vidova i kriterija kulture čitanja; čitanje usmjeriti prema mudrosti, birati najbitnije, pristupati knjizi iz poniznosti i dopustit da nas odnese nečemu novom.
Ravnatelj Stipić i službeno je na kraju otvorio fotodokumentiranu izložbu koja na 52 panela zorno prikazuje važnost benediktinske kulture, upoznaje javnost s 15 stoljeća benediktinske tradicije. “Cilj izložbe je slaviti u svemu Božju prisutnost. Benediktinska kultura bila je vrlo važna u stvaranju europske kulture, od čuvanja velikih filozofskih i drugih djela, do načina pristupa cijelom pismu, utjecaja na filozofiju, političku misao i duhovnu tradiciju i druge mohane koji su premda zatvoreni u zidinama itekako utjecali na europsku kulturu. Upoznavanje benediktinske kulture nije samo upoznavanje vlastite prošlosti, nego ujedno i način kritičkog ophođenja sa sadašnjošću i otovrenošću prema budućnosti”, kazao je dr. Raguž o samoj izložbi, koja će za javnost biti otvorena do 15. listopada.