Split, (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu započeo je u petak 1. listopada novu akademsku godinu 2010./11. Euharistijsko slavlje u koncelebraciji s vicekancelarom Fakulteta dr. Željkom Tolićem, nastavnicima i odgojiteljima u kapeli splitskoga Centralnog bogoslovnog sjemeništa predvodio je veliki kancelar fakulteta splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić. Pozdravivši sve sudionike slavlja, mons. Barišić prenio je pozdrave i biskupa Splitske metropolije. “Teološki fakultet je specifičan studij koji ima svoj poseban objekt i subjekt proučavanja, ali i poseban početak. Započinjemo ga s molitvom upravljenom Gospodinu da On blagoslovi ovaj naš početak, ali i da svakodnevno bude u nama i među nama”, kazao je na početku misnoga slavlja nadbiskup Barišić. U propovijedi splitsko-makarski nadbiskup govorio je o značenju i smislu teologije i načinu kako je treba studirati. Teologija nije jednostavna logija, niti gnoza. Ona se ne može valjano studirati bez srca, ljubavi, molitve jer bi nas onda udaljavala umjesto da nas dovodi k Bogu, rekao je. Nadbiskup je potaknuo nastavnike, studente i studentice da im studij teologije i ova akademska godina pomognu da se još više približe Isusu Kristu i njegovoj poruci kako bi osobno i zajednički bili glasniji svjedoci Božje ljubavi i vjernosti u ovomu društvu te navjestitelji optimizma i nade. Misno slavlje završilo je drevnim himnom Duhu Svetomu “O dođi Stvorče”, a potom je u velikoj dvorani Fakulteta uslijedio lectio brevis. Nakon pozdravnih riječi dekana Fakulteta prof. dr. Nediljka Ante Ančića i velikog kancelara mons. Barišića, predavanje na temu “Vremeniti i vječni hram u Kumranskom hramskom svitku” održao je dr. Domagoj Runje. Prikazao je tijek pronalaska tog kumranskog svitka dugog 8.14 metara, što ga čini najvećim pronađenim kumranskim rukopisom. Najveći dio sadržaja svitka odnosi se na hram i hramsko bogoslužje te mu je stoga njegov prvi istraživač Yigael Yadin dao ime “Megillat ham-Miqdaš” (“Hramski Svitak”). Hramski Svitak (HS) ne govori samo o jednom nego o dva hrama. Prvi je detaljno opisan i narod ga treba izgraditi kad dođe u obećanu zemlju i to na mjestu koje je Bog odredio. Zna se točno i što u tom hramu treba raditi, tko u nj smije ući, kakve žrtve prinositi i koje blagdane slaviti. A što se tiče drugoga hrama HS ne donosi nikakva opisa. Zna se samo da se razlikuje od prvoga u dvije bitne odrednice: kod prvoga hrama graditelj je narod, a kod drugog sam Bog; prvi hram narod treba sagraditi kada se smjesti u obećanu zemlju, a drugi u Dan stvaranja. Tu se postavlja pitanje koji je to dan stvaranja i što ako narod do tog dana ne uspije sagraditi taj hram. Budući da taj hram ne ovisi o ljudskim rukama, možemo zaključiti da ostvarenje Božje riječi po kojoj će u dan stvaranja on sam stvoriti svoj hram nema nikakve zapreke. Kakav god taj drugi hram bio on ostaje mjesto Božjeg prebivališta sa svojim narodom, kao što je i Isusovo tijelo i prije i poslije uskrsnuća mjesto Božjega prebivanja s ljudima, ustvrdio je dr. Runje zaključivši: “Kada je riječ o Božjem prebivanju s ljudima i uopće o božansko-ljudskim odnosima, onda se može reći da Bog čovjeka nikada ne napušta. On je uvijek uz čovjeka i na strani čovjeka. A ako je to Bog, onda je to i teologija”. Od ove akademske godine tri su nova nastavnika dr. Željko Tolić, dr. Mario Volarević i mr. Jenko Bulić. Dva su nastavnika otišla u mirovinu prof. dr. Špiro Marasović i dr. Josip Šimunović, a dr. Ante Čovo prestao je predavati i preuzeo je novu službu u svojoj provinciji. Prodekan za nastavu dr. Alojzije Čondić iznio je potom sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini.