SUSRET KATEHETA DEKANATA ZAGREB – JUGOZAPAD

Katehete u dekanatu Zagreb-jugozapad raspravljali o pote±koAama i moguAnostima sada±njeg ±kolskog i ¶upnog vjeronauka. Na± suradnik je o tome razgovarao s dr. Zvonimirom KureOiAem

U zagrebaOkoj je ¶upi Sv. Marka Kri¶evOanina 6. listopada 1995. odr¶an prvi susret vjerouOitelja u ±kolama dekanata Zagreb-jugozapad. Okupljene je vjerouOitelje i katehete pozdravio dr. Zvonimir KureOiA, predstojnik Katehetskog ureda. Potom su bili izneseni prijedlozi o svrsi, temama i uOestalosti buduAih susreta. Istovremeno je upozoreno na mno±tvo problema vezanih uz ±kolskih vjeronauk. Posebno su istaknuti problemi vezani uz prvi razred osnovne ±kole zbog neodre?enosti ud¶benika za tu dob. ProblematiOan je tako?er odnos ¶upnog i ±kolskog vjeronauka. Upozoreno je da ubrzo istjeOe petogodi±nje prijelazno razdoblje, a nedovoljno se radi na novom Planu i programu ±kolskog vjeronauka i ¶upne kateheze. Bilo je govora o (ne)snala¶enju i (ne)prihvaAanju vjerouOitelja u ±koli i zbornici, te o statusu vjerouOitelja. S tim u svezi bilo je govora o radnom odnosu vjerouOitelja koji se zasniva samo na odre?eno vrijeme, a iz toga proizlaze nemali problemi zbog prekidanja radnog odnosa. Bilo je rijeOi o produljenju trajanja mandata, te o neujednaOenosti kriterija za mandat po hrvatskim biskupijama. Na kraju su izabrani koordinatori za buduAe susrete vjerouOitelja dekanata Zagreb-jugozapad.
Poslije susreta razgovarao sam sa predstojnikom Katehetskog ureda dr. Zvonimirom KureOiAem.
– Kako je do±lo do ideje o ovakvim susretima?
“Ideja o ovakvim susretima dogovorena je jo± u svibnju mjesecu sa zagrebaOkim nadbiskupom kardinalom dr. Franjom KuhariAem. Zbog velike prostranosti ZagrebaOke nadbiskupije nemoguAe je dr¶ati ovakve susrete na razini cijele nadbiskupije, pa smo odluOili praviti takove susrete po podruOjima. Grad Zagreb, buduAi da ima gotovo milijun stanovnika, podijeljen je na Oetiri dekanata i jo± Samobor, Zapre±iA, Sesvete i Velika Gorica. Po nadbiskupiji bit Ae ¶upanijski centri. Odgovorni u Katehetskom uredu su razmi±ljali o naOinu sprovo?enja te ideje, a za vrijeme duhovnih vje¶bi u rujnu do±ao je prijedlog i sa strane vjerouOitelja da se poOne s tzv. kru¶ocima ili struOnim aktivima za vjerouOitelje”.
– ‹to namjeravate raditi na buduAim susretima vjerouOitelja i kateheta?
“Prvi susreti su svakako vi±e tehniOke naravi: dogovor, snimanje problematike i situacije na terenu. BuduAi susreti bi trebali ukljuOivati prvenstveno praktiOni rad, koji bi pomogao vjerouOiteljima u ostvarivanju konkretne nastave, dakle izrada metodiOkih modela nastavnih jedinica, i sliOno. Ti radovi dostavljali bi se Katehetskom uredu, te bi se stvarala zaliha katehetskih pomagala, i to bi se ili izdavalo, ili barem dala moguAnost da vjerouOitelj mo¶e doAi ovamo i pogledati gra?e koe ga zanimaju. Bilo je tako?er govora o pokretanju internog Oasopisa za vjerouOitelje koji bi bio od praktiOne pomoAi. Ovakvi susreti bi trebali pripomoAi stvaranju materijala za mo¶ebitne nove ud¶benike, priruOnike, a isto tako dati kritiOki osvrt na postojeAi Plan i program koji bi trebalo u tijeku ove ±kolske godine rije±iti”.
– Koja je uloga mandata u zasnivanju radnog odnosa?
“Ravnatelji i Ministarstvo shvaAaju mandat poput neke vrste ugovora o zasnivanju radnog odnosa. S crkvene strane mi to tako ne shvaAamo. Mandat je zapravo dokumenat poslanja kojim biskup ±alje vjerouOitelja da u ime Crkve pouOava djecu. To je njegova slu¶bena jurisdikcija, kanonsko poslanje da radi u zajedni±tvu s Crkvom, kao ±to to mora dobiti svaki profesor na Bogosloviji i dekretom svaki ¶upnik za podruOje svoje ¶upe. Sad se poku±ava odvojiti mandat od dokumenata za zapo±ljavanje. Tako?er HBK pregovara s Ministarstvom o duljini trajanja mandata, ba± zbog toga da se izbjegne prekidanje radnog odnosa i neke novOane neugodnosti. Biskupi Ae na predstojeAem Saboru razmatrati problematiku trajanja duljine mandata”.
– ‹to je s ostalim dekanatima i biskupijama u Hrvatskoj?
“‹to se tiOe dekanata ZagrebaOke nadbiskupije, razra?en je plan i radi se postupno, svaki tjedan po jedan ili dva dekanata. Ostale biskupije – kako koja. Svaki biskup je slobodan u organizaciji ±kolskog vjeronauka, jedino ±to mora po±tivati propise Ministarstva, a sve ostalo on sam odre?uje, s tim da je velika razlika izme?u velikih i malih biskupija. Zagreb je specifiOan jer je jedna od najveAih biskupija, pa je i problematika drugaOija”.

Ivica Hrmo