Istina je prava novost.

Slavlje zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije

Šibenik, (IKA) – Svetkovina sv. Mihovila, zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije, proslavljena je 29. rujna na trgu pred šibenskom katedralom. Svečano misno slavlje i procesiju ulicama grada predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, a koncelebrirali su nadbiskupi splitsko-makarski Marin Barišić, zadarski Želimir Puljić te umirovljeni splitsko makarski Ante Jurić; biskupi hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, gospićko-senjski Mile Bogović, kotorski Ilija Janjić, križevački Nikola Kekić te biskup domaćin Ante Ivas. Vjerujemo da grad Šibenik od svojih početaka kroz svu svoju povijest prati molitva Crkve i da je Grad pod zaštitom sv. Mihovila rastao i izrastao u grad plemenitih ljudi i bogate kulture. Grad Šibenik izgrađen je Mihovilovom vjerom, istaknuo je biskup Ivas, poručivši: “Hvala ti sveti Mihovile. Ti si nam glas, poruka i poziv Božji, jeka povijesti i savjest grada našega. Danas te u ovom slavlju molimo da nam pomogneš živjeti svoj iskon u Bogu i povijest graditi s Bogom jer nitko nije tako za nas za naš grad, za naš narod, za naše dobro kao Bog naš”.
U propovijedi je biskup Huzjak govorio o vrijednosti života i opasnostima koje mu prijete. Sv. Mihovil bdije nad svima jer je Krist došao spasiti svakog čovjeka, kazao je biskup Huzjak. Ukazao je kako Bog šalje na zemlju duhovna bića koja čovjeka podsjećaju na njegovo temeljno dostojanstvo, a to je da je stvoren na sliku Božju, i da je nositelj božanske slike čovjeku. Čovjekovo dostojanstvo izvire iz Boga i u njega utječe. Čovjekov poziv na zemlji je uzvišen, čovjek nije prepušten sam sebi, poručio je biskup Huzjak. Osvrnuvši se na imena trojice arhanđela, kazao je kako ona govore sama o sebi: Gabrijel – snaga Božja koja se očitovala u naviještenju Mariji da će roditi spasitelja svijeta. Rafael – lijek Božji koji je ozdravio starozavjetnog pravednika Tobiju. Mihovil – tko je kao, znači tko je to kao naš Bog koji ljubi čovjeka. Bog koji svoju snagu iskazuje u predanju za čovjeka. Biskup Huzjak istaknuo je kako se arhanđeo Mihovil borio da zlo Bude pobijeđeno, te kako bi tako pomogao čovjeku. Pitanje koje se danas stavlja pred nas, nastavio je biskup Huzjak, je “Tko je čovjek?” Svijet nastoji pokazati da je čovjek samo ono što je zemaljsko; znanost dokazuje kako je čovjek nastao slučajnim razvojem u povijesti, da čovjek Boga ne treba, da su čovjekove mogućnosti neizmjerne i on može raditi što god hoće. No, čovjek koji se zatvara u ovozemaljsko i ostaje prilijepljen za ovu zemlju sam sebi propisuje smrtnu osudu, upozorio je biskup Huzjak. Dvadeseto stoljeće, osobito kroz žrtve komunizma, iznjedrilo je milijune ubijenih uime čovjeka bez Boga. Bog jest jamstvo ljudskog dostojanstva, jest izvor našeg identiteta. Čovjek se u potpunosti ostvaruje tek u odnosu prema Bogu i bližnjemu, istaknuo je biskup Huzjak. Tu je trokut Presvetog Trojstva u kojem struji neizmjerna i vječna ljubav od Oca do Sina po Duhu Svetom koje se ostvaruje u potpunom predanju osoba jedne drugoj i služi nam kao pokazatelj i put našeg ljudskog dostojanstva.
Biskup Huzjak upozorio je na životnu filozofiju koja je danas prisutna u svijetu, u kojoj čovjek bira što će biti, može manipulirati ne samo sa sobom nego i s drugima, u kojoj se čovjek može igrati sa životom ne samo u genetskom inženjeringu i pobačaju, nego u istraživanjima i dalje. Apokaliptičarima novog doba neće biti važan ljudski rod kao takav nego će se on promatrati kako na nakupine molekula s kojima se može raditi što se god hoće. Sve to vodi čovjeka u njegovo samouništenje, u potpunu ignoranciju ljudskog dostojanstva koje nestaje. Čovjek postaje predmet manipulacije i igre, upozorio je biskup Huzjak.
Nadalje je istaknuo da vjernici nose snažnu poruku božanske ljubavi i ono pitanje i ime svetog Mihovila “Tko je kao Bog”, koji ljubi čovjeka i koji mu otvara potpunu perspektivu života, čovjeka želi vidjeti u punom dostojanstvu i razvoju svih njegovih mogućnosti i snaga na njegovu dobrobit. Biskup Huzjak upozorio je i na odnose unutar mladih naraštaja koje komuniciraju ne više lice u lice nego putem Interneta. Ta komunikacija ostaje plitka i nedorečena, te stvara virtualne odnose i svijet koji ne postoji. Mi kao vjernici nosimo poruku božanske ljubavi koja se prenosi svjedočanstvom života. Licem u lice gledati Boga svoga, licem u lice gledati čovjeka i pokazivati mu božansku ljubav to je ono za što nas je Bog stvorio i čemu težimo, kao ljudi i kršćani, poručio je biskup Huzjak. Jedino tako možemo izgrađivati hrvatsko društvo koje teži za istinskim i istinitim čovjekom. Danas se u javnosti pokazuje kako smo mi ljudi, naše društvo, potpuno pokvareni. Jedva se može naći nešto lijepoga i plemenitog. To je pogrešna slika, što dokazujemo i mi danas koji smo se došli moliti svom Bogu, ukazao je biskup Huzjak.
Kriza je nedostatak snage da čovjek iz sebe iznjedri ono dobro, lijepo i plemenito, da pridonese svojim radom, marom i nastojanjem izgradnje vlastite obitelji, doma i Domovine. Iz krize se ne može izaći galamom i ružnom riječju. Iz krize se jedino može izaći tako da svatko u svojim uvjetima pridonese najviše što može, ne gledajući koliko će za to zaraditi. Jer, oni koji su nekada gradili i radili nisu gledali vlastitu zaradu, nego su gledali dati Bogu slavu i ostaviti ljepotu naraštajima iza sebe.
Mi, koji danas stojimo pred likom sv. Mihovila, molimo da nam dadeš snage da možemo živjeti kao vjernici i kao kršćani, da znamo živjeti dostojno svog kršćanskog poziva, da znamo živjeti svjedočeći za dobro i Boga današnjem čovjeku i svijetu. Ne dajmo se zbuniti bilo kakvim zavođenjima i sugestijama sa strane. Ne dopustimo da naš svijet i naše društvo ide naprijed kao da Boga nema, zaključio je homiliju biskup Huzjak.
Na proslavi svetkovine uz predstavnike župa Šibenske biskupije u ophodu starim dijelom grada i rivom, sudjelovale su i brojne civilne udruge, škole, vrtići, kulturno umjetnička društva. Pralik Gospe od Velikog hrvatskog zavjeta nosili su vjernici iz Knina. Srebreni lik Sv. Mihovila tradicionalno su u ophodu nosili redarstvenici Policijske uprave Šibensko-kninske, koji su time željeli pridonijeti proslavi Dana grada i svoga dana.