Zagreb, (IKA) – U povodu završetka obilježavanja 350. obljetnice smrti Vinka Paulskog i Lujze de Marillac u Zagrebu je u utorak 14. rujna u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta simpozijem s međunarodnim sudjelovanjem na temu “Kršćanska ljubav – svevremeni izazov” započela završna proslava. Otvorenju simpozija nazočilo je dvjestotinjak članica i članova Vinkovske obitelji, provincijali i provincijalke drugih redovničkih zajednica u Hrvatskoj, predstavnici Vinkovske obitelji iz Slovenije, kao i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, te rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa mons. Stjepan Baloban. Okupljenima je u ime Vinkovske obitelji riječ dobrodošlice uputio Dario Grbac. Istaknuo je kako je simpozij kao i cjelokupna proslava prigoda za produbljenje same Vinkovske duhovnosti.
Prvo predavanje “Sveti Vinko i siromasi: spašeni i spasitelji” održao je profesor s Gregoriane dr. Luigi Mezzadri, CM. U uvodnom dijelu kratko se osvrnuo na političko i društveno okruženje u kojem je živio sv. Vinko. Podsjetio je kako je Vinko pokušao osvješćivati putem tiska, prikupljao je pomoć i slao ju siromašnima bez posrednika. Pomoć nije obuhvaćala samo odjeću i brašno, nego i plug i sjeme, jer je želio naučio siromahe kako mogu izaći iz svog stanja. Izgradio je mrežu bolnica i oformio različite dobrotvorne ustanove kako bi mogao što bolje pomoći siromasima. Ističući kako treba shvatiti sve znakove koje Isus daje, dr. Mezzadri rekao je da je znak vremena 842 milijuna nepismenih ljudi koji budući da ne znaju čitati su kao slijepci. Znak vremena je 500 milijuna muškaraca i žena koje se nadaju da će doživjeti 40 godina života. Znak vremena je 158 milijuna neuhranjene djece. Znak vremena je 766 milijuna ljudi koji nemaju osnovne sanitarne usluge, a situacija bi mogla postati i teža. Znak vremena je i volonterstvo, jedno od najvažnijih i najinovativnijih energija danas, rekao je predavač.

Drugo predavanje u prijepodnevnom dijelu simpozija “Sv. Lujza: novi oblici poslanja žene i služenje u ljubavi” održao je dr. Luigi Nuovo, CM iz Genove. Predavač je istaknuo kako Lujza nije samo čitala, već se i susretala s izvanrednim osobama i sve je to formiralo u njoj duboku i bogatu duhovnost. Voljela je razmišljati i same molitve su uzrokovale u njoj sazrijevanje. Tražila je Boga i imala je metodu duhovnog života za svaki dan, tjedan, mjesec, godinu, jer se u središtu njezina života nalazila tajna Boga. Prevalila je veliki put prema svetosti, postavila si je ciljeve i postizala ih je s postupnim koracima, rekao je predavač, te istaknuo kako je prešla s jednog puta prepunog straha, na drugi na kojem je otkrila da je bila voljena od Boga. To je otkriće koje svi mi trebamo otkriti: Bog me voli zbog onog što jesam, i druge voli zbog onog što jesu. Treba osjetiti da je u Bogu sve, rekao je dr. Nuovo. Bila je žena koja je bila spremna pokazati da samo autentična ljubav prema Bogu može proizvesti svece koji su poznati u povijesti i koji su radili za siromašne, rekao je predavač, te zaključio riječima kako uvijek postoji snažna veza između kontemplacije i djelovanja što je karakteristika velikana milosrđa.
Dr. s. Margit Riml iz Zamsa održala je poslijepodne predavanje “Milosrdna ljubav – put prema djelotvornom kršćanstvu”. U prvom dijelu predavanja govorila je o tri prispodobe milosrđa u evanđelju i to o milosrdnom Samarijancu, ženi preljubnici i izgubljenom sinu. U drugom dijelu konkretnim primjerima pojasnila je kako se milosrđe može primijeniti u konkretnom životu. Predavanje je s. Riml završila sa sedam djela milosrđa u današnje vrijeme koje je sastavio biskup Erfurta Joachim Wanke: kazati čovjeku pripadaš nama, slušam te, govorim dobro o tebi, idem korak s tobom, dijelim s tobom, posjećujem te i molim za te.
Dr. Stjepan Baloban održao je predavanje “Potrebni i socijalno isključeni u Hrvatskoj”. Na početku postavljaju se pitanja tko su potrebni i socijalno isključeni u Hrvatskoj, kako se država u širem smislu i društvo odnosi prema njima, kako se Crkva i pojedine crkvene ustanove, redovničke zajednice i župe, biskupije odnose prema takvim ljudima, u kojoj mjeri su hrvatski građani zabrinuti za životne uvjete takvih ljudi, a u kojoj mjeri su spremni konkretno pomoći, rekao je predavač te upozorio kako je na sva ta pitanja teško dati odgovor. Naglasio je kako se u posljednjih desetak godina tim pitanjima bave i hrvatski teolozi koji surađuju sa stručnjacima. Dvije crkvene institucije Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas 2004. godine proveli su veliko empirijsko istraživanje “Praćenje siromaštva u Hrvatskoj”. Osim toga, unutar više drugih projekata koje vode profesori Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istraživalo se uz razna druga pitanja, i pitanja iz ove tematike.
U Hrvatskoj posjedujemo određene pokazatelje s obzirom prije svega na odnos prema siromašnima, potrebnima i socijalno isključenima. O tome se i piše prije svega u teološkim časopisa, a i u dijelu katoličkoga tiska. No, drugo je pitanje koliko se na temelju tih pokazatelja razvija svijest o odnosu prema potrebnima uopće siromašnima, koliko je ta svijest prisutna u crkvenom životu uopće, upozorio je dr. Baloban. Pojasnio je kako se pod pojmom potrebni podrazumijeva siromašni. No, uz one tradicionalne oblike poznate, izvana vidljive, postoje i noviji oblici koji se na prvi pogled ne vide, a dugoročno su veoma opasni. Trenutačna kriza može proizvesti još više novih oblika siromaštva, npr. nemogućnost otplaćivanja kredita ili život na kredit može osobe ali i njihove obitelji odvesti u dužničko ropstvo. Uz kategoriju potrebnih vezuje se i kategorija socijalno isključenih što podrazumijeva ljude koji iz ovog ili onog razloga ostaju po strani: ne posjeduju ravnopravne uvjete za napredovanje poput drugih. Riječ je o rizičnim skupinama koje u budućnosti mogu veoma lako upasti u siromaštvo. Odnos prema siromašnima potkrijepio je rezultatima Europskoga istraživanja vrednota iz 1999. i 2008. godine, a potom je istaknuo kako je socijalni nauk skriveno blago koje nam je na dohvat ruke, a opet tako daleko i nepoznato. Čini se da smo u Hrvatskoj prilično daleko od prepoznatljivog socijalnog govora Crkve u konkretnom životu, primijetio je. Siromašni, potrebni i socijalno isključeni su briga cijeloga društva. Države i njezine institucije nitko ne može osloboditi od konkretne brige za one koji su slabiji, ranjiviji ili nisu dobili istu šansu za uspjeh u životu. Kršćani, crkvene zajednice kao i velik broj redovničkih zajednica imaju posebnu zadaću u odnosu na potrebne i socijalno isključene. Ona proizlazi iz socijalne dimenzije kršćanstva koja je na različite načine prisutna u Crkvi od njezinih početaka. Prije više od tri i pol stoljeća sv. Vinko i sv. Lujza prepoznali su kairos i nesebično su ga živjeli i drugima dijelili. Velika Vinkovska obitelj je do danas nastavila njihovo djelo služeći Bogu po sestri i bratu čovjeku, posebnom onom siromašnom, napuštenom, i od društva i ljudi ostavljenom. Takvih je bilo, bit će, takvih ima i danas u hrvatskom društvu. Nisu li upravo oni kairos za život i rad vaših redovničkih zajednica, rekao je dr. Baloban.
Rad prvog dana simpozija završio je molitvom Večernje u kapeli Nadbiskupskog bogoslovskog sjemeništa.
Završnoga dana simpozija “Kršćanska ljubav – svevremeni izazov” u srijedu 15. rujna prvo izlaganje je održao superior lazarista Dario Grbac, CM, koji je predstavio povijest ogranaka Vinkovske obitelji u svijetu i u Hrvatskoj. Lazaristi u Hrvatsku dolaze 1958. iz Slovenije i nastanili su se u Vrapču. Danas u Hrvatskoj djeluje devet lazarista, a jedan je u misijama na Salomonskim otocima. Potom je predstavio Kćeri kršćanske ljubavi, čija je prva zajednica utemeljena u Osijeku 1881. godine. Danas je u Hrvatskoj djelatno 12 sestara u tri zajednice: Volosko kraj Opatije (1884.), Zagreb (2001.) i Novigrad na Dobri kraj Karlovca (2002). Svaka zajednica ima svoj apostolat s obzirom na potrebe. Kćeri kršćanske ljubavi u Hrvatskoj spadaju u Ljubljansku provinciju.
Govoreći o Družbi sestara milosrdnica svetoga Vinka, istaknuo je kako su one u Hrvatsku došle na poziv biskupa Haulika. Ubrzo po dolasku (5. rujna 1845.) udarile su temelje dvjema najjačim Družbinim djelatnostima: odgojno-prosvjetnom radu u školama i njezi bolesnika i starih osoba u bolnicama i domovima. Danas djeluju u šest provincija s više od osamsto članica. Kao posljednju Družbu iz Vinkovske obitelji koja djeluje i u Hrvatskoj, o. Grbac je istaknuo Marijine sestre od čudotvorne medaljice čija hrvatska provincija broji osamdesetak članica, a od 1988. godine djeluju i u Beninu.
Govoreći o laičkim granama Vinkovske obitelji, istaknuo je Vinkovsku mladež, utemeljenu 1847. godine. Ta grana je u Hrvatskoj tek na počecima, te broji dvadesetak članova. Od laičkih udruga u Hrvatskoj djeluje Udruga sv. Vinka Paulskoga u Hrvatskoj koja nakon ponovnog osnivanja 1992. danas djeluje u 52 ogranka, te broji šestotinjak aktivnih i dvjestotinjak članova podupiratelja. Najbrojnija grana Vinkovske obitelji je Društvo čudotvorne medaljice koje ima za cilj širenje pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji i širenje čudotvorne medaljice, a u Hrvatskoj broji oko dvije tisuće članova, te je tako najbrojnija grana unutar Vinkovske obitelji.

Predavanje s. M. Ancille Zrinšćak, MVZ, Zagreb “Odgojno djelovanje u duhu svetog Vinka – nekad i danas” pročitala je s. Danijela Dinjar. U predavanju dat je pregled odgojnih ustanova do 1945. godine. Tako je istaknuta Samostanska Ženska učiteljska škola u Zagrebu (1848.-1945.) i Ženska realna gimnazija (1926.-1945.), potom pjestovalište (čuvalište), obdanište, zabavište i sirotište u kojima su se sestre brinule za odgoj i skrb za najmlađe, a u raznim stručnim školama pouka i odgoj mladeži (zanatska škola, škola za medicinske sestre). Sva ta djelatnost prekinuta je 1945. godine, nakon čega su se sestre kao jedinom obrazovnom djelovanju mogle posvetiti katehizaciji po župama. Ženska opća gimnazija obnovljena je 1995. godine. Osluškujući potrebe današnjeg čovjeka, sestre su uredile Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor Lužnica.

Predavanje “Ljubav i bolest – kršćanska skrb za bolesne u duhu vinkovske karizme” održala je s. Danica Grgić, MS. Ona je istaknula kako je sv. Vinko prepoznao patnju i bol svoga vremena što je i poticaj današnjim kršćanima. U predavanju “Novi izazovi siromaštva i odgovor vinkovske karizme” s. Ljubica Jozić, FdC istaknula je da je potrebno izraditi nove programe koji će pomoći djeci i mladima kako bi se očuvalo bogatstvo njihovog mladenaštva od raznih opasnosti. Da bi služenje bilo što učinkovitije potrebna je što bolja povezanost brojne Vinkovske obitelji međusobno, ali i povezanost kako s bogatima, tako i siromašnima, rekla je predavačica.

Posljednje predavanje “Poslanje laikata kao odgovor na današnje potrebe” održao je član Udruge sv. Vinka Paulskog Stanko Mališa iz Pazina. U predavanju je predstavio povijesni razvoj Udruge, s posebnim naglaskom na njezina utemeljitelja bl. Frederica Ozanama (1813.-1953.).
Nakon rasprave, simpozij je završio molitvom Srednjeg časa.