Đakovo, (IKA/TU) – “Svećenik – propovjednik” tema je Teološko-pastoralnog seminara koji se od 15. do 17. rujna održava u dvorani Josipa Jurja Strossmayera Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, a usmjeren je na trajnu formaciju svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije. Tijekom seminara bit će govora o sadržaju propovijedanja, propovjedništvu Starog i Novog zavjeta, sustavno teološkom promišljanju i prigodnim propovijedima, ali i o određenim poteškoćama današnjega propovijedanja ne samo u liturgiji, nego i u drugim prigodama.

Pri otvorenju seminara đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić istaknuo je kako je naviještaj Božje riječi prva obveza svakoga biskupa i svećenika, a to potvrđuju i apostoli koji su prepustili posluživanje đakonima te se posvetili molitvi i propovijedi. Teme propovijedi mogu biti najrazličitije, rekao je nadbiskup, no sadržaj uvijek treba donositi cijeloga Krista i Crkvu u ime koje i za koju svećenici stoje, jer je crkvena zajednica pozvana da širi i produbljuje svoju misiju. Nije samo pitanje sadržaja nego i načina propovijedi jer u doba demokracije gdje se društvu puno toga predstavlja i različite zajednice imaju svoje ponude, ne možemo samo iznijeti ono što imamo, već moramo paziti na koji način pristupamo i iznosimo svoj nauk. Ne može se zanemariti činjenica kako se danas ne propovijeda samo vjernicima koji se nalaze u Crkvi, nego se propovijed vrlo lako prenosi i dopire i izvan crkve, rekao je mons. Srakić.

Svećenike je pozdravio i dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu prof. dr. sc. Pero Aračić, rekavši kako svećenički poziv i služba propovijedanja ističu tri segmenta koji se međusobno prožimaju. “Na prvom mjestu je osobnost prožeta duhovnošću, zdravom religioznošću i vjerom, no treba biti svjestan da je sazrijevanje u osobnosti i cjelovitosti osobnosti imperativ do kraja života”, rekao je. Kao drugi segment prof. dr. sc. Aračić istaknuo je znanje i znatiželju kojom se produbljuju vidici vjere i sveukupnoga teološkoga znanja, a treća jednako važna dimenzija je umijeće prenijeti i komunicirati sadržaje drugima. Umijeće je nešto što je doista potrebno i stoga se treba pitati kako govorimo i nastupamo, jesmo li motivirani i uprežemo li sve svoje dimenzije ljudske osobnosti za prenošenje određenih vrednota, istina i kreposti, rekao je.

Program su vodili članovi Povjerenstva za organizaciju Teološko-pastoralnog seminara doc. dr. Ivica Raguž i dr. sc. Ivo Džinić, prodekan za nastavu KBF-a. Doc. dr. sc. Raguž je istaknuo kako je propovjedništvo uvijek goruća tema jer je prva zadaća svakoga svećenika naviještati Božju riječ odnosno biti propovjednik. “Od početka Crkve bilo je važno da se Božja riječ na pravi način propovijeda odnosno prenosi drugima – vjernicima, ali i onima koji ne vjeruju. Trajna je zadaća svećenika da promišljaju svoju zadaću te da se i kritički osvrnu na svoje vlastito propovijedanje”, rekao je.

“Mi o lažnim stvarima govorimo tako kao da su istinite, a vi o istinitim i uzvišenim stvarima govorite kao da su zapravo lažne” citirao je dr. Džinić glumca Anthony Quinna koji je tim riječima odgovorio na pitanje kako to da glumci tako uvjerljivo prenose poruku filma, a Crkva se toliko muči da prenese pravu poruku. “Možda u tom smislu možemo govoriti o krizi propovijedanja – svjedočenja danas i baš radi toga potrebno je uvijek iznova vraćati se na prve uzore i primjere dobroga naviještanja i uvjerljivoga propovijedanja”, rekao je dr. Džinić.

Dr. Karlo Višaticki obradio je temu “Propovjednici u Starom zavjetu”, dr. Ivica Čatić govorio je o “Naglascima propovijedanja sv. Pavla”, a nakon predavanja svećenici su imali priliku vidjeti primjere propovijedi iz televizijskih prijenosa misnih slavlja, koje je analizirala prof. Gabrijela Kišiček, znanstveni novak Odjela za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Teološko-pastoralni seminar za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije organizirao je đakovački Katolički bogoslovni fakultet u suradnji s Nadbiskupskim ordinarijatom.