Zagreb, (IKA) – U uvodniku drugoga ovogodišnjeg broja “Bogoslovske smotre” dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Josip Oslić još jednom podsjeća na stogodišnji jubilej toga znanstvenog časopisa. Ističe kako je Smotra kroz 100 proteklih godina izlaženja postala svojevrsna riznica teološke spoznaje u kojoj se zrcali cjelokupno blago hrvatske teološke misli s jasnim naznakama da je hrvatska teološka misao bila i ostala uvijek otvorena prema europskim i svjetskim događajima. U pogledu budućnosti časopisa, dekan Oslić ističe važnost interdisciplinarnosti, kao i potrebu usmjeravanja pozornosti prema specifičnim evangelizacijskim problemima koji su već postali ili postaju sastavni dio crkvene stvarnosti.
Glavnina novoga broja vezana je u izvješće “Europsko istraživanja vrednota” (EVS) provedeno godine 2008. s podacima koji se odnose na Republiku Hrvatsku.
U prvom dijelu Josip Baloban s KBF-a ističe kako su u fokusu zanimanja i istraživanja KBF-a u svezi međunarodnog projekta “Europskog istraživanja vrednota” prije svega čovjek i Crkva, ali istodobno i pluralističko društvo kao i dinamični svijet koji se kontinuirano mijenja, ne više iz stoljeća u stoljeće ili iz desetljeća u desetljeće, nego u posljednjih tridesetak godina iz godine u godinu. Potom daje sažeti osvrt na participaciju hrvatskih teologa u raznim europskim znanstveno-istraživačkim projektima, te naposljetku napomene uz samo istraživanje. Ivan Rimac s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pojašnjava uzorak i način izbora ispitanika, a potom na stotinu stranica tabelarno donosi komparativni pregled odgovora na pitanja u anketi “Europskog istraživanja vrednota” 1999. i 2008. godine.
U drugom dijelu “Bogoslovske smotre” u rubrici “članci” predstavljena su tri izvorna rada. O “Određenim aspektima crkvenosti u Hrvatskoj – rezultati i prosudbe istraživanja” pišu Josip Baloban, Alojzije Hoblaj i Danijel Crnić. Analiziraju sljedeće dimenzije crkvenosti: dimenziju konfesionalne pripadnosti, dimenziju vjerskih istina, ritualnu dimenziju, iskustvenu dimenziju i dimenziju povjerenja u Crkvu.
U drugom članku Stjepan Baloban, Gordan Črpić i Ivan Štengl uspoređuju rezultate dvaju empirijskih istraživanja u sklopu Europskog istraživanja vrednota (1999. i 2008.) u odnosu na (ne)prisutnost solidarnog ponašanja u hrvatskom društvu. U četiri točke, a na osnovi dobivenih rezultata za Hrvatsku, analiziraju socijalnu distancu, odnos između liberalnog i etatističkog modela odgovornosti u društvu, spremnost na pomoć te percepciju hrvatskih građana o tome koliko Crkva odgovara na socijalne probleme i potrebe ljudi.
Treći rad stavlja naglasak na “Bitne vrednote za uspješan brak u Hrvatskoj (EVS – 2008.) – saznanja i poticaji za djelovanje”. Autori Josip Baloban, Josip Šimunović i Krunoslav Nikodem kao istraživači na projektu na temelju dobivenih rezultata pretresaju bitne vrednote za uspješan brak. U EVS-u najvažnije vrednote za uspješnost braka su vjernost, spremnost na raspravljanje o problemima koji se pojave između muža i žene, djeca i dobar seksualni odnos, a vrednote slaganje u politici, biti istog socijalnog porijekla, te dijeliti isto vjersko uvjerenje obilježene su kao vrednote koje nisu bitne za uspješan brak.
U istoj rubrici objavljen je i tekst prethodnog priopćenja s temom “Važnost braka i obitelji u hrvatskom društvu. Analiza osnovnih pokazatelja u razdoblju od 1999. do 2008. godine”. Krunoslav Nikodem, Pero Aračić i Ivo Džinić analiziraju različite aspekte vezane za bračni i obiteljski život, ali i percepciju uloge Crkve u kontekstu situacije braka i obitelji u Hrvatskoj, odnosno percepcija njezine angažiranosti za dobro te ustanove i njezina adekvatnost da odgovori na različite probleme i poteškoće vezane uz bračni i obiteljski život.