Zagreb, (IKA) – U povodu blagdana Velike Gospe novi (dvo)broj Glasa Koncila uz brojne zanimljivosti i aktualnosti donosi poseban prilog posvećen marijanskim crkvama i kapelama na otocima srednjeg Jadrana te promišljanja o BDM i “ženskom pitanju” kao i članak o hodočasnicima pješacima u marijanska svetišta, a u tom duhu je i rubrika “Reportaža” koja predstavlja Marijanska svetišta u Dubrovačkoj biskupiji: Orebić i Ponikve.
Promišljajući zašto u današnjoj Hrvatskoj – premda bi moglo i moralo – stvarno nije bolje, urednik Ivan Miklenić u komentaru navodi jedan od bitnih korijena sadašnjih kriza i nezadovoljavajućih stanja, a to je činjenica da od uspostave i osamostaljenja Hrvatsku državu – što javno što tajno – kontroliraju i vode bivši komunisti. “Za razliku od prvoga predsjednika, koji je (premda je bio bivši komunist i general JNA) bio istinski hrvatski državotvoran, vjerovao i iskreno radio i borio se za osamostaljenje Hrvatske, mnogi njegovi suradnici i kasniji nositelji visokih državnih funkcija, a bivši komunisti, nikada nisu čvrsto zastupali hrvatsku državotvornost i mnogi od njih, da nije uspjelo osamostaljenje Hrvatske, bili bi na strani onih koji bi bez trunka grižnje savjesti sudili ‘hrvatskim nacionalistima i separatistima'” – ističe komentator dodajući da je državotvornost “bitni preduvjet bez kojega ne može doći na vlast nijedan političar ili nijedna politička stranka u stvarno demokratskom i cijelom ostalom svijetu, osim u državama koje su nastale raspadom Sovjetskoga Saveza (izuzevši Rusiju) i bivše SFRJ (izuzevši Sloveniju i Republiku Kosovo). Bivši komunisti u Hrvatskoj, izuzevši časne iznimke, i nemoralni pojedinci nikada nisu imali hrvatsko državotvorno opredjeljenje, a nemaju ga ni danas, ali poznaju metodologiju kontroliranja i izvršavanja moći i vladanja, pa su preuzeli stvarno kontrolu nad hrvatskom državom.” Oni su se infiltrirali u sve novonastale političke stranke, preuzeli su kontrolu nad većinom medija, izvršili su nemoralnu i često protupravnu privatizaciju i pretvorbu, razorili su hrvatsko gospodarstvo, uveli najsiroviji kapitalizam, pužu pred nekim međunarodnim silama… Da bi se to stanje promijenilo, hrvatski građani trebaju dati svoj doprinos da na budućim izborima pobijede državotvorne stranke i političari. “Velikogospojinska vjernička okupljanja u marijanskim svetištima diljem Lijepe naše svakako su povlaštena prilika da se moli na veliku nakanu da Hrvatska na svim razinama dobije vodstvo kojemu će biti na prvome mjestu stvarna briga za napredak i boljitak svakoga čovjeka i čitave hrvatske nacije” – zaključuje komentator.
Rubrika “Mladi mladima” piše o temi “put i hodočašće – više od metafore”, a mr. Tomislav Korov, vinkovački župnik, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o sakralnim potencijalima Hrvatske, hodočašćima i smjernicama turističke budućnosti ističući da Crkva treba preuzeti inicijativu za boljitak vjerskog turizma.
Uz zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj novine donose članak iz pera Ljiljane Pejić “Poštuju li se hrvatski zakoni?”, a što se i zašto događa s proizvodnjom i otkupom pšenice u Hrvatskoj istražuje novinar Vlado Čutura.
U rubrici “Susret” predstavljen je nogometaš Nogometnog kluba Zadar i dobitnik nagrade “Srebrno zadarsko srce” Ivan Santini, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” župna suradnica i voditeljica zbora Franciska Križnjak. Novine donose i obraćanje javnosti Gianne Jessen, žene koja je preživjela pobačaj te razgovor s Magnusom MacFarlane-Barrowom, osnivačem “Marijinih obroka”.
Povijesna stranica donosi feljton Nikole Bićanića o sudskoj presudi u Gospiću 1946. godine donesenoj na namještenom procesu kojim je nekoliko redovnica osuđeno na smrt ili robiju. Feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” u ovome broju prikazuje Jakšu Čedomila, utemeljitelja književne kritike u Hrvatskoj.
O zagađenju okoliša genetski modificiranom uljanom repicom piše rubrika “(Pri)govor znanosti”, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” pita ima li nade za pravdu u mirovinama, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje je li dopuštena rastava braka zbog posesivne svekrve. O principu užitka, realiteta i socijalnom principu ponašanja piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o masnoj bolesti jetara govori dr. Milan Kujundžić, internist – gastroenterolog.