Zagreb, (IKA) – “Usprkos činjenici koju iznosi niz povjesničara da su događaji u Srbu u srpnju 1941. godine za sve vrijeme biše savezne države povijesno, politički i ideološki revidirani i krivotvoreni, bez ikakva dovođenja u pitanje te revidirane ‘istine’ Hrvatska vlada dala je relativno velika novčana sredstva, Hrvatski sabor prihvatio je pokroviteljstvo proslave obljetnice, a hrvatski se Predsjednik svojom nazočnošću jasno svrstao. Dakle, službena hrvatska državna politika, čak bez obzira na deklariranu i formalnu političku opciju, nekritički se svrstala uz, bez sumnje, kontroverzno događanje g. 1941., dakle uz jedan antihrvatski i anticivilizacijski mit, ne vodeći nimalo brige o nevinim hrvatskim civilnim žrtvama.” – piše urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 8. kolovoza) govoreći o opasnoj pristranosti državnih vlasti i ističući zabrinutost što se službena politika svrstava protiv onih koji traže istinu o prošlosti. “Takva aktualna službena hrvatska državna politika umjesto stvarnom pomirenju i pluralnom skladu u hrvatskom društvu pridonosi produbljivanju jaza, podjela, te na taj način stvarno ugrožava budućnost Republike Hrvatske i budućnost odnosa između Hrvata i Srba” – ističe komentator navodeći “da takvim ponašanjem aktualna službena hrvatska državna politika, koja se često hvali svojom privrženošću europskim vrijednostima, krši i Rezoluciju 1096. o uklanjanju nasljeđa bivših komunističkih totalitarnih sustava Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 27. lipnja 1996. i Rezoluciju 1481. o međunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka (režima) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 25. siječnja 2006. te Deklaraciju o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj koju je Hrvatski sabor donio 30. lipnja 2006.” Komentator podsjeća i na poruku gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića koji je predvodeći molitvu za žrtve 1941. godine uništenog sela Boričevca pozvao na otkrivanje objektivne slike o tim događajima, a šibenski biskup Ante Ivas, predvodeći euharistijsko slavlje u Kosovu kod Knina, podsjetio na prešućene i danas nepriznate žrtve hrvatskih katolika hodočasnika iz Drvara u svetište sv. Ani u Kosovu koje su 27. srpnja 1941. zajedno sa župnikom Waldemarom Maximilijanom Nestorom, premda su bili civili, četnici izvukli iz vlaka, pobili i bacili u jamu Golubnjaču. Zaključujući komentar urednik pita: “Želi li i smije li službena hrvatska državna politika služiti stvarnom pomirenju na temelju pune istine i stvarne brige za zajedničko dobro hrvatske nacije?”
Uz to što izvještava o propovijedi biskupa Ivasa i poruci biskupa Bogovića, novi broj u naslovnoj temi prikazuje ljetni kamp za mlade kršćane u Modravama, novinar Ivan Uldrijan donosi članak o ljepoti čitanja i prometnoj (ne)kulturi na moru, o duhovnoj skrbi za turiste piše novinar Vlado Čutura, a uz pojavu nesocijalnog ponašanja među mladima dr. Zlatko Miliša promišlja kako prevenirati nasilje nad i među mladima.
“Tko sam ja da odlučujem o nečijem životu i smrti?” – naslov je rubrike “Intervju” za koju dr. Ante Ćorušić, pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode KBC-a Zagreb te član Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, govori o problemima s kojima se sučeljava njegova struka, o kontracepciji, abortusu te zaštiti života od začeća do naravne smrti.
Rubrika “Reportaža” predstavlja župu Zablaće u Šibenskoj biskupiji, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” prikazuje župnog pastoralnog vijećnika Mladena Petrovečkog iz zagrebačke župe Špansko.
Povijesna stranica donosi drugi dio feljtona novinara Tomislava Vukovića koji prikazuje pismo koje je Silvestar Kamber 11. travnja 1951. poslao iz rodnoga sela Ruda kod Sinja svome rođaku u Ameriku, svećeniku dr. Dragutinu Kamberu, o zločinačkome pohodu njemačkih i četničkih postrojbi 28. ožujka 1944. kroz sela Cetinske krajine. Feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” u ovome broju prikazuje Velimira Deželića starijeg – viteza vjere i domoljublja.
O nanosrebru piše rubrika “(Pri)govor znanosti”, autokratsku, reaktivnu i demokratsku osobu prikazuje dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o bakterijskom trovanju hranom govori dr. Rok Čivljak, specijalist infektolog. Rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje kako to da je u Hrvatskoj dopuštena primjena tableta Escapelle premda se 87% hrvatskih građanima na popisu stanovništva po slobodnoj odluci deklariralo kao katolici, a čak 93% kao vjernici.