Zagreb, (IKA) – “Svaki narod, svaki čovjek, ako želi opstati, mora imati zaštićene i nepromjenjive zone u svome identitetu, uporišta, poput himne, koja ne podliježe trendovima, modi i profitu, uporišta jasne svijesti o vlastitoj povijesti. U Hrvatskoj se pak događa suprotno. Najslavnija hrvatska slava, osamostaljenje i Domovinski rat, kao da su plasirani na tržište, čiji zakoni ne mogu biti pravedni jer ovise o profitu, koji s pravdom nema ama baš ništa”, piše Branimir Stanić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 1. kolovoza). Tu tvrdnju potkrepljuje dvjema činjenicama – srpanjskim posjetom Predsjednika RH Srbiji te Predsjednikovim primanjem izaslanstva branitelja sudionika vojno-redarstvene operacije “Oluja” – koje svjedoče da je krivac za konkretan rat stavljen na razinu apstraktnog neprijatelja. “Neki će reći da je takav način govora potreban za mir u regiji. No, ako je mir djelo pravde, a nepravedno je prešućivati istinu, onda takav način govora ne može ‘profitirati’ mirom. Nije ovdje riječ o ‘fitiljenju’, jer Hrvati su srpskom agresoru davno smogli snage oprostiti sva zlodjela, pa mjesta za tvrdnju da bi se imenujući agresora više mrzilo ili poticalo na neprijateljstvo, jednostavno – nema.” – ističe komentator te dodaje da se teren za političku relativizaciju Domovinskoga rata dugo priprema i to ponajviše u igri ideologije i profita. “Svaka roba, bila ona živežna namirnica ili kulturni proizvod uvijek nosi u sebi određenu ideologiju, u ovom slučaju najčešće ideologiju profita. Njoj zasigurno pogoduje izjednačavanje žrtve i agresora, odnosno neotvaranje povijesnih tema. Na tom je tržištu kao roba završio i Domovinski rat, uskraćen za govor o notornim činjenicama. Njegova je prava istina očito neprofitabilna”, ističe komentator.
Ususret Danu pobjede i Domovinske zahvalnosti te Danu hrvatskih branitelja novine donose svjedočanstva izravnih sudionika Domovinskog rata – umirovljenog branitelja Ante Augustinovića, umirovljenog policajca Stipe Perlića, ravnatelja Pučkoga otvorenog učilišta u Kninu Mate Milanovića te ratnog župnika, sisačkog biskupa Vlade Košića.
O novom valu ovisnika o nasilju, kupnji, računalima, pornografiji, odnosno ovisnostima bez droga piše dr. Zlatko Miliša, a uz ostale aktualnosti novine donose i vijest s proslave 10. obljetnice uspostave Gospićko-senjske biskupije, članak u povodu XVIII. međunarodne konferencije o AIDS-u/HIV-u koja je od 18. do 23. srpnja održana u Beču te prikaz Svjetskog prvenstva u streljaštvu za osobe s invaliditetom.
“Samo oni koji znanje o hrvatskoj kulturi i hrvatskome jeziku kao dijelu nacionalnoga identiteta prenose zanimljivo, originalno, kreativno, s ljubavlju i entuzijazmom, mogu i druge, pa tako i mlade, oduševiti za ‘ljepote i tajne’ riječi. No, u tom se pogledu, ipak, ne čini dovoljno”, ističe se u rubrici “Intervju” za koju na pitanje: “Govorimo li ‘hrengleskim’ jezikom?” odgovara sveučilišna profesorica i retoričarka dr. Jasna Šego.
Rubrika “Reportaža” predstavlja zagrebačku župu Gajnice, a novi broj Glasa Koncila obogaćuje i rubrika “Mladim mladima” koja piše o odgovornosti.
Povijesna stranica donosi feljton novinara Tomislava Vukovića koji prikazuje pismo koje je Silvestar Kamber 11. travnja 1951. poslao iz rodnoga sela Ruda kod Sinja svome rođaku u Ameriku, svećeniku dr. Dragutinu Kamberu, o zločinačkome pohodu njemačkih i četničkih postrojbi 28. ožujka 1944. kroz sela Cetinske krajine. Feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” u ovome broju prikazuje Jovana Hranilovića – revnitelja književne tradicije.
O kupovanju znanstvenika od strane industrije piše rubrika “(Pri)govor znanosti”, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” odgovara na više pitanja čitatelja, a rubrika “Naši razgovori” odgovara je li moguće vjenčanje u prirodi. O tri aspekta demokratske osobe piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Abeceda demokracije”, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o legionarskoj bolesti govori dr. Ivan Puljiz, specijalist infektolog.