Zagreb, (IKA) – “Svi relevantni politički faktori u sadašnjem hrvatskom povijesnom trenutku prije svih svojih legitimnih i svih svojih ambicioznih interesa dužni su, ako su imalo svjesni svoje odgovornosti, svim svojim postupcima pomoći da hrvatska država umjesto novih potresa i zastoja ostvari stvarni napredak”, ističe urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 18. srpnja), promišljajući o smislu prijevremenih parlamentarnih izbora: “Koliko je god to legitimno – jer je u naravi opozicijskog položaja da se suprotstavlja vladajućoj koaliciji ili stranci i da teži demokratskom osvajanju vlasti – sve ozbiljne političke stranke moraju voditi brigu najprije o zajedničkom, općem dobru čitave nacije, čitave države, pa tek onda o svome partikularnom stranačkom interesu.” Umjesto politički zreloga i odgovornoga ponašanja kojemu najveći problem nije državni proračun, nego “stvaranje objektivnih uvjeta da se u Hrvatskoj stvarno unaprijedi proizvodnja, da se otvore nova radna mjesta, da se smanji nesnošljivi trošak neefikasnoga državnog birokratskog aparata, da se razotkriju sve sigurno nemoralne, a izvjesno i nezakonite veze”, na hrvatskoj stranačko-političkoj sceni sve više do izražaja dolazi sebični grupni, stranački interes – primjećuje komentator. Svoje ocjene obrazlaže na primjeru HSLS-a, koji je svojim povlačenjem iz koalicije oslabio Vladu, te SDP-a koji priziva prijevremene izbore umjesto pružanja vjerodostojnih rješenja za gospodarski oporavak Hrvatske. Stoga komentator zaključuje: “Svakom imalo informiranom hrvatskom građaninu sasvim je jasno da smjena vlasti, tj. upravljanje ove ili one koalicije, nipošto nije jamstvo da će Hrvatska biti usmjerena u zdravom, realnom i uspješnom smjeru, pa je na mjestu pitanje: Što bi stvarno donijeli prijevremeni izbori?”
“Radosna vijest širi se unatoč svim zaprekama” – naslovna je vijest koja izvještava o 22. susretu misionara i misionarki Crkve u Hrvata, a tjednik između ostalog donosi i vijesti o razrješenjima, imenovanjima i premještajima svećenika diljem domovine te svećeničkim jubilejima.
“U Hrvatskoj nema bitnih pomaka u religioznosti” u rubrici “Intervju” istaknuo je sociolog religije dr. Siniša Zrinščak s Pravnog fakulteta u Zagrebu u povodu studije “Dinamičnost u stabilnosti: religioznost u Hrvatskoj 1999. i 2008. godine” koju je proveo s dr. Gordanom Črpićem, a koja je zanimljiva zbog pomalo neočekivanih rezultata o sadašnjoj razini religioznosti i stupnju sekularizacije, kao i o javnoj ulozi religije u Hrvatskoj, s obzirom na idejna kretanja u svijetu i prevladavajuće medijsko ozračje u hrvatskome društvu.
Dr. Josip Sabol u “Teološkom osvrtu” promišlja o eutanaziji u etičkoj i teološkoj misli, a rubrika “Reportaža” predstavlja župu Lokve i Crni Lug u Riječkoj nadbiskupiji.
Kako se gradilo “bratstvo i jedinstvo” u Jugoslaviji prikazuje povijesni feljton novinara Tomislava Vukovića koji donosi pismo nepoznatog autora kiparu Ivanu Meštroviću od 20. svibnja 1955. o prilikama u kojima se nalazi hrvatski narod u novostvorenoj državnoj zajednici. Povijesnu stranicu obogaćuje i feljton dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” koji u ovome broju prikazuje Aleksandra pl. Bresztyenszkog – plemenitaša duha.
Dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi četvrti dio prikaza Knjige Otkrivenja, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o socijalnoj ugroženosti i dostojanstvu rada, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje: S kim se smijem vjenčati? “Umorni, uživajući i uporni demokrati” naslov je rubrike “Abeceda demokracije” dr. Pavla Brajše, a za rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o melanomu piše dermatovenerolog Klaudija Šebetić.
Povodom završetka Svjetskoga nogometnog prvenstva za Glas Koncila govori Robert Prosinečki, o skrbi za bolesnu djecu u članku naslovljenom “Što donosi spajanje bolnica?” progovara dr. Boro Nogalo, ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, a mladi novinari u rubrici “Mladi mladima” pokazuju kako treba rasti do mudrosti i kompromisa.