Zagreb, (IKA) – “Svjestan sam situacije u Crkvi i društvu, sa svim njezinim lijepim i mučnim obilježjima. To je moja, to je naša Crkva i društvo. Nemam drugo vrijeme i drugu prigodu. I tu želim učiniti ono što bude u mojoj moći – živjeti, raditi i moliti s vama i za vas draga braćo i sestre. I budem li uspio makar malo Tomine vjere ispovjediti kao svoju, znat ću da nisam uzalud trčao” – poručio je novi zagrebački pomoćni biskup mons. Mijo Gorski prigodom svog ređenja o čemu u naslovnoj temi izvještava novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. srpnja). Od ostalih događanja ističe se zajednička izjava komisija “Iustitia et pax” HBK i BK BiH posvećena pripremama za izbore u BiH, pohod pape Benedikta XVI. središnjoj Italiji, nota o Kongregaciji za evangelizaciju naroda kao odgovor na neistine koje se o njoj šire, otkriće nove masovne grobnice u Zagrebu, znanstveni skup povodom desete obljetnice smrti nadbiskupa Antona Tamaruta u Rijeci, okrugli stol o brodolomu sv. Pavla u Babinom Polju.
O rezultatima akcije za prikupljanje potpisa za provedbu referenduma o promjeni Zakona o radu u komentaru aktualnih događanja piše urednik Ivan Miklenić. Prenoseći želju sindikata da Vlada te potpise prizna kao “uspješno provedeni referendum”, komentator navodi i rezultate redovitog mjesečnog istraživanja agencije Promocija plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koji pokazuju – kako javljaju mediji – da bi na taj referendum izašlo 64,2% građana, od kojih bi čak 88,6% bilo protiv izmjena ZOR-a. “Očito je da je veliki dio hrvatskih birača progovorio i da ni Vlada, ni oni koji iz skrivenih centara moći upravljaju Hrvatskom tu činjenicu više ne mogu ignorirati”, piše komentator te ističe da ti potpisi ne govore samo o stavu prema dva članka u Zakonu o radu, nego mnogo više o nezadovoljstvu položajem mnogih, stanjem i upravljanjem u današnjoj Hrvatskoj. “Hrvatska je prebogata zemlja i po svojim prirodnim gospodarskim resursima i po svojim ljudskim potencijalima a da bi se morala suočavati s razmjerima sadašnje gospodarske krize, s rastom siromaštva i besperspektivnosti”, uočava komentator te dodaje da “prikupljeni potpisi nisu u prvome redu potpora ni sindikatima, koji su svih ovih godina uspješno pokazivali svoju nedoraslost i svoju relativnu nezainteresiranost za stvarne probleme hrvatskoga društva i hrvatskih građana, nego su neartikulirani, ali zato ništa manje stvarni i relevantni politički zahtjev da se primjereno hrvatskim komparativnim prednostima i prilikama hrvatsko gospodarstvo oslobodi i usmjeri u skladu s hrvatskim nacionalnim ciljevima i općim dobrom čitave hrvatske nacije”. Također ističe da “nakon tako velikoga broja prikupljenih potpisa u samo dva tjedna i na propisanom formularu doista nije potrebno održavanje referenduma i trošenje dodatnih sredstava, ali je nužno da se Vlada i svi relevantni faktori suvremenoga hrvatskog društva prenu iz dosadašnjih upravljačkih načina i postupanja i povuku poteze koji će donijeti boljitak za sve hrvatske građane. Sasvim je očito da sadašnji Vladin Program gospodarskoga oporavka ne može polučiti taj traženi i željeni boljitak, već su hitno potrebni: vizija, odlučan i stvaran zaokret, preslagivanje u cjelokupnoj politici, raspodjeli stvarne moći, gospodarstvu, svjesno napuštanje naslijeđenog mentaliteta, odvažnost te briga o stvarnim hrvatskim komparativnim prednostima i općemu dobru” – stoji između ostaloga u komentaru.
Dr. Danica Ramljak, ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, povodom proslave 60. obljetnice Instituta gošća je rubrike “Intervju” za koju govori o tome koliko je njegova snaga prepoznata i uvažena u hrvatskoj društvenoj stvarnosti, kakva je budućnost mladog znanstvenika u Hrvatskoj, mogu li hrvatski znanstvenici biti neovisni, može li se Hrvatskoj pomoći da krene naprijed, da nadiđe teškoće preko moralne obnove, odgovornosti, osjećaja za bližnjega, radom, može li hrvatska politika sama odlučivati o sebi, o zaštiti svojih interesa ili mora bespogovorno provoditi odluke međunarodne politike, koja je uloga Crkve u odnosu prema razvoju znanosti, koliko znanost i edukacija mogu promijeniti budućnost Hrvatske te drugim temama.
Mihaly Szentmartoni u “Teološkom osvrtu” promišlja o duhovnim potrebama rodbine samoubojice, rubrika “Reportaža” predstavlja župu sv. Ivana apostola i evanđelista u Mostaru, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” prikazuje barunsku obitelj Ruth i Mladen Pukšić-Hellenbach iz nacionalnog svetišta Marija Bistrica.
“Takvi su postupci stvarali ustaše, a ne Ante Starčević” naslov je posljednjeg dijela povijesnog feljtona iz pera novinara Tomislava Vukovića koji donosi skraćeni Meštrovićev dopis Adamu Pribićeviću povodom “Memoranduma o zločinima genocida počinjenih protiv srpskog naroda od strane Vlade Nezavisne države Hrvatske tijekom Drugoga svjetskog rata”, koji je listopada 1950. poslao UN-u i koji vrvi generalizirajućim protuhrvatskim i protukatoličkim optužbama. Osim toga, povijesna stranica obogaćena je i feljtonom iz pera dr. Vladimira Lončarevića “Katolički oblikovatelji kulture” koji u ovome broju prikazuje Đuru Arnolda – mislioca uzvišenoga.
Dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” u trećem nastavku prikazuje Knjigu Otkrivenja, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” donosi drugi dio članka o ustavu i ustavnim promjenama. “Na demokratskom ponašanju treba raditi” naslov je rubrike “Abeceda demokracije” dr. Pavla Brajše, a za novu rubriku “Savjet katoličkoga liječnika” o fotodermatozama govori specijalist dermatovenerolog Melita Vukšić, glasnogovornica osječke podružnice HKLD-a.
U ovom broju Glasa Koncila nalazi se mjesečni magazin “Prilika” s naslovnom temom o pobjednicima natječaja Glasa Koncila za najbolji neobjavljeni roman.