Zagreb, (IKA) – “Uz ovaj Dan državnosti zastanimo i pitajmo se što možemo učiniti da se sebičnost ne širi, da tuga ne prevlada, da se pogođenima neimaštinom ne oduzima najpotrebnije. Maleni i jednostavni sačuvali su nadu u Božju prisutnost od koje je hrvatski narod preživio”, poručio je kardinal Josip Bozanić u propovijedi na svečanoj misi za domovinu na Dan državnosti u crkvi Sv. Marka u Zagrebu, o čemu vijest kao naslovnu temu donosi novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 4. srpnja. Osim o proslavi Dana državnosti, tjednik izvještava i o svećeničkim ređenjima diljem Hrvatske, a već tradicionalno na jednome mjestu predstavlja portretima i sve ovogodišnje mladomisnike Crkve u Hrvata.
Komentirajući aktualnosti u hrvatskome društvu glavni urednik Ivan Miklenić primjećuje kako je posljednjih dana na hrvatskoj političkoj sceni vrlo snažno “došla do izražaja i inače trajno ali suptilnije prisutna nedorečenost, nejasnoća, konfuzija”, ali i dodaje da usprkos tomu “treba vjerovati, u dobroj namjeri učinjene su velike geste te se prizivaju vrlo važne i dalekosežne odluke i zahtjevi”. Komentator svoje ocjene obrazlaže na primjerima sindikalno-stranačke akcije prikupljanja potpisa za referendum i ovogodišnje proslave Dana antifašističke borbe. Osvrćući se na odavanje počasti Predsjednika RH hrvatskim žrtvama iz 1945. godine u Teznom i na Blajburškom polju te na Predsjednikov govor u Brezovici kod Siska komentator zaključuje: “Glavna zapreka objektivnom sagledavanju prošlosti, osobito događanja u II. svjetskom ratu, nespremnost je hrvatskih političara da u skladu s europskim i saborskim deklaracijama stvarno osude komunizam kao totalitarizam, pa je ta nespremnost uzrok dubokim podjelama u hrvatskom društvu i kočnica da se prošlost prepusti povjesničarima”.
“Odvajati se od vjernika znači odvajati se od pastirske službe”, u rubrici Intervju istaknuo je novoimenovani zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski koji svjedoči o osjećajima koji su ga obuzeli nakon što je saznao da ga je papa Benedikt XVI. imenovao pomoćnim biskupom zagrebačkim i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Epidaura (Cavtata), pojašnjava značenje svoga grba i biskupskoga gesla te promišlja o pastoralnim izazovima u gradu Zagrebu ističući: “Izazov je činjenica da Zagreb broji desetke tisuća srednjoškolaca i studenata, budućih nositelja političkog, gospodarskog, kulturnog i inog života u Hrvatskoj. Većina se od njih izjašnjava vjernicima, no kako im pomoći da od deklarativne vjere koju ispovijedaju izrastu u vjernike osobne odgovornosti u Crkvi i društvu?”.
Uz redovite rubrike – kao i domaće, inozemne te vijesti iz kulture – tjednik donosi i novu rubriku “Savjet katoličkog liječnika” čija je nakana da u kratkome obliku pojedini članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva čitateljima daju medicinski savjet. Osim osvrta na razne bolesti i stanja, rubrika će donositi i novosti iz suvremene dijagnostike i terapije na jednostavan i čitateljima pristupačan način. Također, novi broj Glasa Koncila donosi i prvi nastavak teološkoga osvrta Mihalyja Szentmartonija o duhovnim potrebama osoba pred iskušenjem samoubojstva.
Uz drugi dio zabranjenoga poslijeratnog teksta kipara Ivana Meštrovića, povijesna stranica u rubrici “Katolički oblikovatelji kulture” predstavlja krčkoga biskupa dr. Antuna Mahnića.
Kolumnistica Đurđica Ivanišević Lieb u “Zapažanjima” piše o teško izbrisivom utegu ljevice, a pravnik Stjepan Androić osvrće se na ustavne promjene, dok Kršćanska inicijativa “Pro scientia” u rubrici “(Pri)govor znanosti” piše o Vijeću za GMO. “Izvanbračna djeca nemaju krivnju” naslov je rubrike “Naši razgovori”, a mladi novinari Glasa Koncila odgovaraju na pitanje: “Jesmo li ono što jesmo ili ono što o nama pričaju?”.