Zagreb, (IKA) – U uvodnom dijelu Simpozija “Ima li supsidijarnosti u hrvatskom društvu?” 17. lipnja na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predstavljeni su rezultati istraživanja o supsidijarnosti. Prof. dr. Renata Franc predstavila je metodološke napomene vezane uz samo istraživanje provedeno u prosincu 2009. godine na nacionalnom reprezentativnom uzorku usmenom anketom. Istraživanje u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, rezultat je suradnje dva znanstvena projekta – “Supsidijarnost u hrvatskom društvu” koji vodi prof. dr. Stjepan Baloban, te “Društveni stavovi i međugrupni odnosi u hrvatskom društvu” pod vodstvom dr. Franc.
Osnovne rezultate prvog empirijskog istraživanja o supsidijarnosti u hrvatskom društvu predstavio dr. Gordan Črpić. Istaknuo je kako je povjerenje u institucije jedan od osnovnih pokazatelja kapitala u društvu. Istraživanje je pokazalo da hrvatski građani imaju veliko povjerenje u obitelj, brak, prijatelje, Crkvu, susjedstvo, a najmanje u Hrvatski sabor, Vladu, sudsku vlast, pučkog pravobranitelja i Europsku uniju. Dr. Črpić napomenuo je kako je paradoksalno da od te iste vlasti u koju nemaju povjerenja, građani mnogo očekuju. Zanimljivi su i podaci vezani uz razumijevanje samog pojma supsidijarnost. Tako proizlazi da je samo 16 posto ispitanika čulo za taj pojam. Na pitanje što se podrazumijeva pod opće dobro za Hrvatsku, ispitanici su najviše istaknuli očuvanje prirodnih bogatstava, poštovanje rada, jačanje proizvodnje i izvoza, poštovanje zakona i dostojanstva svakoga čovjeka. Zanimljiv je i rezultat u pogledu povezivanja s EU, što trećina populacije odobrava, a trećina je skeptična. No, s druge strane vidi se da nije upitan europski identitet. Hrvati sebe najviše doživljavaju kao građane Hrvatske, a potom kao identifikacija slijedi Europa, Srednja Europa i Mediteran. U pogledu odlučivanja o vjerskom odgoju djece i mladih na prvom mjestu su roditelji, potom župnik te sama djeca. Kod pitanja o moralnom i spolnom odgoju opet su na prvom mjestu roditelji, potom stručnjaci i djeca.
Podaci nadalje pokazuju da građani smatraju da imaju mali ili nikakav utjecaj na odluke bitne za život zajednice. Istodobno 91 posto ispitanika nisu članovi neke udruge, a osnovni izvori informacija su na prvom mjestu televizija, a slijede novine, radio, internet, prijatelji. Rezultati o supsidijarnosti u Crkvi povezani su s povjerenjem vjernika, napomenuo je dr. Črpić. Ispitanici najviše povjerenja imaju u župnika, odnosno svećenika na čijim misama sudjeluju, a najviše je njih spremno angažirati se u Caritasu.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. Vlado Šakić osvrnuo se na suradnju KBF-a i Instituta. Istaknuo je kako je od početka djelovanja Institut surađivao s crkvenim institucijama. S KBF-om je suradnja intenzivirana krajem 90-tih godina. Tako je zajedno organizirano više skupova koji su rezultirali zbornicima i drugim publikacijama. Suradnja je bila na obostrano zadovoljstvo i na međusobno obogaćenje. Kruna suradnje je projekt čiji se rezultati rada predstavljanju, a financiralo ga je Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta. Na kraju je istaknuo i kako je Institut sudjelovao u procesu kreiranja programa temeljem kojeg je Hrvatsko katoličko sveučilište dobilo dopusnicu za rad.