Zagreb, (IKA) – Stradanje Slavonije i Baranje u obilnim poplavama i odronima zemlje koji su ugrozili živote ljudi naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 13. lipnja). Tjednik osim toga piše i o pohodu pape Benedikta XVI. Cipru i predaji radnog dokumenta za Biskupsku sinodu za Bliski istok, ubojstvu apostolskog vikara za Anatoliju mons. Padovesea, spomenu na žrtve 20. st. u Postirama, obilježavanju 65. obljetnice pogubljenja žrtava križnoga puta u Maclju, prvoj proslavi sv. Kvirina, zaštitnika biskupije u Sisku, međunarodnoj konferenciji o katoličkom sveučilištu u Zagrebu.
O stanju lijevih i desnih političkih opcija u Hrvatskoj u komentaru piše urednik Ivan Miklenić uočavajući da dok službeni stranački politički programi upućuju na postojanje lijevog i desnog centra, dotle djelovanje, postupanje i pozicioniranje stranaka pokazuje da te razlike nema. “Naime, većina stranka svoje političke programe aktivira samo u predizbornim kampanjama, a dok su na vlasti stranke, odnosno koalicije, ponašaju se dosljedno jednako bez obzira na svoj politički predznak”. Tako su i koalicija predvođena SDP-om i ona predvođena HDZ-om dosljedno slijedile i slijede isti koncept usporavanja stvarne demokratizacije, političke podobnosti ili poslušništva, favoriziranja određenih interesnih grupa na štetu općega dobra hrvatskoga društva te vođenja zemlje bez jasne vizije i čvrsto definiranih hrvatskih nacionalnih ciljeva, ističe komentator. Potom dodaje da se te iste političke stranke, dok su bile ili jesu u opoziciji, “iscrpljuju u borbi za svoje interese, osobito za osvajanje vlasti, te često baš zbog toga zastupaju stavove koji su radikalno suprotstavljeni onima na vlasti, a zapravo, kad su bili ili kad bi bili na vlasti, zastupali su ili zastupali bi baš ono čemu se iz opozicijskih klupa radikalno opiru”. Stoga komentator pita: “Postoji li i u današnjoj Hrvatskoj stvarno relevantna stranka desne političke opcije?” “Činjenica da u sadašnjoj koalicijskoj vlasti apsolutno prevladavaju ljudi koji su bili članovi Saveza komunista, možda je dostatna za razumijevanje otkuda toliki raskorak između stranačkih političkih programa i političke prakse i zašto je opcija desnoga centra više simbolična negoli stvarna te zašto Hrvatska ne može učiniti stvaran iskorak u bolju budućnost” – piše komentator ističući da bi Hrvatskom još dugo mogli vladati stranke i ljudi – bez obzira na stranačku opciju – kojima nisu dovoljno bitni hrvatski nacionalni ciljevi i interesi niti trajne vrijednosti, bez kojih je otežan i opstanak hrvatskog naroda i slobodne države. Stoga je krajnji čas za promjenu izbornog zakonodavstva i ukidanja stranačkih lista kako bi se biračima omogućio izbor kandidata s imenom i prezimenom – stoji između ostalog u komentaru.
Kardinal Giovanni Batista Re, pročelnik Kongregacije za biskupe, koji je predvodio ovogodišnju proslavu u čast Majke Božje od Kamenitih vrata, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o svom posjetu Zagrebu, proglašenju blaženim Ivana Pavla II., o sličnostima i različitostima između toga i sadašnjeg pape, o stanju današnje Europe, o kardinalu Stepincu.
Anton Tamarut u “Teološkom osvrtu” započinje promišljanje o tome zašto su danas redovnice potrebne Crkvi i svijetu, a rubrika “Reportaža” predstavlja župu Karojba i Rakotule u Porečkoj i pulskoj biskupiji. Ovaj broj donosi i rubriku “Iz života hrvatskih katolika izvan Hrvatske” u kojoj je predstavljeno izdavaštvo Hrvatskog naddušobrižničkog ureda u Frankfurtu.
Povodom Svećeničke godine prikazan je Ante Jukopila, oprtaljski župnik i proizvođač travarice, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja pastoralnog vijećnika Marka Petrovića iz Skradina.
Povijesni feljton naslovljen “Stepinac će i kao svetac biti predmetom kleveta” završava s prikazom najvažnijih zaključaka doktorske disertacije njemačkog Hrvata Tvrtka Patricija Sojčića “‘Rješenje’ hrvatskog pitanja od 1939. do 1945. – kalkulacije i iluzije”.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o farmaceutskom zagađenju voda, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Ivanove poslanice, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o pravu i pravednosti, a slike o (ne) demokratskom ponašanju tema su rubrike “Abeceda demokracije” dr. Pavla Brajše.