Rijeka, (IKA) – “Ikonografija smrti” tema je Četvrtoga međunarodnog znanstvenog skupa ikonografskih studija koji je započeo 20. svibnja u Rijeci. Kao nezaobilazna sudbina čovječanstva, smrt je iznimno važna tematika ljudske kulture, pa svoje mjesto nalazi u likovnim prikazima i drugim umjetničkim medijima, istaknuto je na otvaranju susreta kojeg organiziraju Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci i Centar za ikonografske studije u Rijeci. Dekan filozofskog fakulteta Predrag Šustar izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Teologijom u Rijeci čiji su predstavnici u organizacijskom odboru.
“Premda se na prvi pogled možda tako čini, tema smrti uopće nije morbidna, ona je jako važna i uvijek prisutna u kulturi i povijesti čovječanstva”, objasnila je otvarajući skup dr. Marina Vicelja Matijašić istaknuvši i glavne teme. Prikazi smrti u likovnim umjetnostima i literaturi, rituali i ikonografija smrti, teologija smrti, smrt i život nakon smrti u srednjem vijeku, pisani izvori i legende, regionalne posebnosti u prikazima smrti, teme su kojima će, u dva dana, govoriti 26 predavača, stručnjaka za ikonografiju, koji dolaze iz 13 zemalja. Iz Hrvatske ih je petero, s katedri za povijest umjetnosti sveučilišta u Zagrebu, Splitu i Zadru.
“Razvoj ikonografske prezentacije smrti uvjetovan je promjenama u kulturi i društvu, u svijesti i shvaćanju smrti. U Srednjem vijeku dolazi do evolucijske promjene koja smrt iz fenomena općeg i društvenog rituala, uvjetovanog prirodnim ciklusom u kojem čovjekovo umiranje započinje trenutkom rađanja, prenosi u domenu osobnog i subjektivnog trenutka u kojem se otkriva istinska bit pojedinca. Ta je promjena izazvana promjenama u zajednici, prvenstveno jačanjem individualizma i slabljenjem tradicionalnih veza u društvu. Bolesti, posebno kuga, utjecale su na rast straha od smrti koji se iskazuje sve naglašenijim grotesknim prikazima vezanim uz smrt”, rekla je dr. Matijašić. Ta se promjena u ikonografiji različito tumači, ali označila je i promjene u društvu i shvaćanju čovjeka. Ona može biti znak čovjekova pada u kojemu smrt izlazi kao pobjednica, ali i početak novog i drugačijeg promišljanja o vrijednostima i ljepoti ovozemaljskog života. Izlaganja na znanstvenom skupu analiziraju odnose povijesnih prilika, svakidašnjeg života, ratova, teoloških i moralnih učenja, te literarnih predložaka s ikonografskim prikazima smrti i umiranja.