Zagreb, (IKA) – Pastoralni pohod pape Benedikta XVI. Fatimi naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 23. svibnja). “U našemu vremenu, u kojemu je vjera na mnogim stranama svijeta u opasnosti da se ugasi kao plamen koji se više ne hrani, povrh svega je važno učiniti Boga prisutnim u ovome svijetu te otvoriti ljude za pristup k Bogu… Ne bojte se govoriti o Bogu i bez stida pokazivati znakove vjere kako bi pred očima vaših suvremenika zasjalo Kristovo svjetlo”, rekao je Papa tom prilikom. Osim toga novine iscrpno izvješćuju i o Papinom susretu s novinarima tijekom leta za Portugal.
“Za suvremeno hrvatsko društvo i sve hrvatske građane što hitnije prihvaćanje prave istine i činjenica o prošlosti jedan je od bitnih preduvjeta ne samo za postizanje prijeko potrebnoga zajedništva nego i za oslobađanje za stvarnu demokratizaciju, što je temeljni preduvjet svekolikog napretka” – poručuje urednik Ivan Miklenić u komentaru govoreći o blajburškim žrtvama koje su, kako je rekao biskup Košić u homiliji na misi u Bleiburgu, “bez ikakva sudskog procesa i bez mogućnosti da se brane ubijani kao da nisu ni Božja stvorenja, a kamoli ljudi”, a sada se na njih nabacuje krivnja. No “istina se probija usprkos hrvatskoj službenoj politici koja zastupa svjesno odgađanje i oklijevanje, odnosno dobivanje na vremenu glede zauzimanja stava primjerenoga nepobitnim činjenicama premda to odgađanje nije nimalo nevino jer je – htjelo se to ili ne – u službi naslijeđene ‘službene istine’ koja je svim sredstvima nametana cijelo vrijeme komunističke vladavine” – ističe komentator. Pritom navodi neke pokazatelje koji upućuju na to da su “političari koji danas kontroliraju Hrvatsku i gotovo sve pore suvremenoga hrvatskog društva u svojoj srži ostali ono što su bili ili što bi bili da je opstala Jugoslavija, a stranački programi koji su različiti od toga zapravo su samo maske za naivne iza kojih se oni skrivaju”. Da se istina ne želi prihvatiti, pokazuju i farizejski dvostruki kriteriji, primjerice: jedne su žrtve dostojne počasti i spomena, a druge žrtve ne zaslužuju ni da se za njih zna, a kamoli da im se iskaže počast; broj jednih žrtava sustavno se povećava, a broj drugih žrtava sustavno se umanjuje; vođe jednih su velikani koji trebaju imati svoje ulice i trgove, a vođe drugih su zločinci koje se smije javno spominjati samo u negativnom kontekstu… S istinom o prošlosti velike poteškoće ima i većina medija u Hrvatskoj, za što komentator navodi više primjera te ističe da je jedini lijek protiv neprincipijelnosti i intelektualnoga nepoštenja prihvaćanje činjenica, istine i stvarnosti kakva je bila.
Ključno je pravedno i odgovorno upravljanje – poručuje sociolog dr. Renato Matić, gost rubrike “Intervju” za koju govori o krizi i tome koje ju je ponašanje generiralo, tko je za takvo stanje odgovoran, kako iz njega izaći, tko će podnijeti i koliki teret izlaska iz nje te drugim temama između ostaloga ističući: “Dok se ne shvati kako je ishodište korupcije političko kadroviranje, i dok se taj model ne ukine, hrvatsko će društvo ostati tvornica korupcije, a razni akcijski planovi i uskočke akcije, uz sve dobre strane i ako nisu samo u funkciji političkih obračuna, tek će zbrinjavati otpad iz te tvornice”.
Frano Prcela u “Teološkom osvrtu” nastavlja s promišljanjem o pologu katoličkoga u hrvatskome identitetu, a što mladima govore Marijine vrednote promišljaju mladi novinari Glasa Koncila u rubrici “Mladi mladima”.
Povodom Svećeničke godine prikazan je župnik i likovni umjetnik Milan Juranić, a rubrika “Reportaža” predstavlja župu Zrinski Topolovac u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji.
Povijesni feljton u ovome broju donosi drugi dio životopisa jednog od najvećih hrvatskih intelektualca 18. st., dominikanca o. Ivana Dominika Stratika, koji je dugi niz godina bio zaboravljen i nepoznat hrvatskoj (znanstvenoj) javnosti te prikazuje njegovo iznimno plodonosno i raznovrsno djelo.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o seminaru koji je u Zagrebu nedavno organizirala Europska agencija za sigurnost hrane, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Prvu Petrovu poslanicu, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” pita dokle će trajati reforme reforma.
O umijeću demokratskog ponašanja piše dr. Pavao Brajša u novoj rubrici “Abeceda demokracije”, dok su miopatije i distrofije tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
O problemima adolescencije uz tragediju gubitka dva mlada života u Varaždinu u članku pod naslovom “Osamljeni na ‘životnom ispitu'” promišlja dr. Valentina Mandarić između ostaloga ističući: “Neprestano se kroz medije servira celebrity trend koji mladi lako oponašaju te se vrlo rado identificiraju s istima. Svakodnevno se piše o izgledu, zabavi, seksu, brzoj zaradi, nekom gay braku. Tračevi s Farme u mnogim medijima i mrežnim stranicama svakodnevno zauzimaju vidno mjesto. Nije li onda licemjerno zgražati se nad ponašanjem mladih? Sve su obrasce ponašanja naučili od starijih”.
Uz Tjedan transplantiranih, koji se održava od 16. do 26. svibnja novine donose razgovor s Mirelom Bušić, voditeljicom Nacionalne transplantacijske koordinacije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, a novine pišu i kako poljoprivrednici moraju biti educirani u svojoj proizvodnoj grani za ulazak u EU.
I ovaj broj Glasa Koncila donosi pregled mnogih događaja u Hrvatskoj i svijetu kao što su komemoracija blajburškim žrtvama i žrtvama križnoga puta u Bleiburgu, susret medijskih djelatnika povodom Dana sredstava društvenih komunikacija s članovima HBK, Katehetska proljetna škola u Zagrebu, peti Teološki dan – Dies theologicus KBF-a u Zagrebu, Dani pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije, prvi pohod naslovnoga biskupa mons. Nikole Eterovića Vinkovcima, obilježavanje sto godina Papinskoga biblijskog instituta u Rimu, prvi “Dominusfest”, međunarodni ekumenski kršćanski festival u Osijeku.