Zagreb, (IKA) – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Art studio Azinović priredili su u utorak, 18. svibnja u dvorani Knjižnice HAZU u Zagrebu predstavljanje knjige Andrije Mutnjakovića “Arhitektonika pape Siksta V./Architectonics of Pope Sixtus V”.
Akademik Ivan Golub predstavio je životni put i djelo Siksta V. koji pripada plejadi istaknutih papa. Felice Peretti rođen je 13. prosinca 1521. godine od oca Hrvata, izbjeglice iz Boke Kotorske, koji se naselio u Grottamaru, tamo se oženio Talijankom. Odgoj i obrazovanje dobio je u Redu franjevaca konventualaca, kojem je pripadao brat njegove majke. Felice je 1566. godine izabran za generala Reda, a papa sv. Pio V. ga je 1566. godine imenovao biskupom, a 1570. kardinalom. Tada je za naslovnu crkvu dobio Ilirsku hrvatsku crkvu sv. Jeronima. Za papu je izabran 24. travnja 1585., rekao je Golub, te istaknuo da je to koincidencija da se knjiga predstavlja o 425. obljetnici Sikstovog izbora.
Siksto V. dao je sebi zadatak gradnju Crkve i grada Rima. Gradnju sveopće Crkve – orbis i gradnju grada Rima – urbis. Posvetio je svoj pontifikat Urbi et orbi, rekao je Golub, te upozorio na znakovitost u prvim Sikstovm potezima. Naime, ubrzo nakon izbora sazvao je konzistorij, te kardinalima osim Talijana, imenovao i tadašnjeg zagrebačkog biskupa Ivana Draškovića. Samu gradnju Crkve započeo je preustrojem Rimskoga dvora, kurije. Odredio je da kardinalski broj bude zatvoren, kardinala može biti 70, a ta se odredba održala do pape Ivana XXIII. Siksto je također oblikovao važnu instituciju da biskupi svakih pet godina trebaju doći u Rim i podastrijeti Papi stanje svoje biskupije i to podrobno, Ad limina apostorulum. Do danas je to na snazi, a izvješća ad limina u vatikanskom arhivu su predragocjen izvor za crkvenu i nacionalnu povijest. Time je ujedno bio preteča kolegijaliteta biskupa s rimskim papom, što je potvrdio II. Vatikanski sabor. Kada se govori o Sikstu V. kao graditelju Rima, dao si je zadatak izgraditi Rim kao metropolu svijeta, rekao je Golub, te istaknuo najvažnije građevine poput presvođenja kupole bazilike sv. Petra, dovršenja apostolske palače u Vatikanu i palače na Quirinalu. No jednu jedinu crkvu je izgradio iz temelja, a to je crkva Sv. Jeronima. Uz nju je ustanovio Kaptol, kao jedini nacionalni kaptol u Rimu. U pet godina pontifikata načinio je čuda, rekao je mons. Golub.
Akademik Velimir Neidhardt istaknuo je da je autor knjige, akademik Andrija Mutnjaković arhitekt, istraživač, nezaobilazni protagonist razvoja promišljanja i teorije o prostoru, urbanizmu, arhitekturi uvijek s anticipativnim i kreativnim predodžbama svijeta na najboljim tradicijama XX. stoljeća. U pogledu djela, istaknuo je kako Siksto V. kao začetnik koncepcije europskog grada zaslužuje dostojnu povijesnu urbanističko-arhitektonsku disertaciju, a to je upravo bit Mutnjakovićeve knjige. Akademik Neidhart kratko je podsjetio na rimske građevine gdje se nalaze tragovi pape Siksta V.