Zagreb, (IKA) – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu ovogodišnjeg V. dies theologicusa organizirao je u srijedu 12. svibnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu simpozij “Bogoslovska smotra – 100 godina – tradicija i vizija”. Uz KBF, organizator simpozija je i Kršćanska sadašnjost, izdavač i nakladnik Bogoslovske smotre.
U pozdravnom govoru veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je kako je Bogoslovska smotra dijete KBF-a, odmah nakon otvaranja Sveučilišta u Zagrebu godine 1874. profesori Bogoslovnoga fakulteta željeli su i planirali izdavanje stručnoga teološkog časopisa. To se ostvarilo godine 1910. Od tada ona izlazi do danas uz dva prekida, neposredno nakon svjetskih ratova, s kraćim prekidom nakon I. i dužim nakon II. svjetskog rata, podsjetio je kardinal, te istaknuo kako je Bogoslovska smotra po urednicima stalno bila vezana uz KBF, a podupirali su je, pomagali i promicali zagrebački nadbiskupi i drugi hrvatski biskupi. Tijekom posljednjih sto godina taj naš teološki časopis bio je hrvatskim teolozima glavno sredstvo teološkog komuniciranja, promičući hrvatsku bogoslovnu kulturu. Brojevi i godišta Bogoslovske smotre čuvaju i predstavljaju dragocjeno teološko blago naših glasovitih teologa. Jubilej Bogoslovske smotre što ga slavimo prigoda je da se sa zahvalnošću spomenemo sviju koji su tijekom sto godina, uz nemale žrtve, ostvarili taj naš središnji teološki časopis, produbljujući teološku spoznaju u našoj sredini. Ova je obljetnica ujedno poticaj i izazov za nova nadahnuća, za otvaranje novih putova i vidika svima, a posebno KBF-u, kako bismo svi produbili osjetljivost za unošenje evanđeoske poruke u kulturu suvremenog čovjeka, zaključio je kardinal Bozanić.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Aleksa Bjeliš istaknuo je kako je ovo dan kada se s ponosom obilježava obljetnica, jer naši časopisi slika su našega rada. Naša je zadaća da časopisi imaju vrijednost, jer je to prostor gdje se ljudi susreću, rekao je rektor, te istaknuo kako takvi projekti moraju imati punu potporu fondova. Državna tajnica u Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dr. Dijana Vican pozdravila je nazočne uime ministra Radovana Fuksa.
Dekan KBF-a dr. Josip Oslić rekao je da je Bogoslovska smotra kroz svoju povijest imala problema i poteškoća, ali unatoč tome zahvaljujući njezinim urednicima počela je izlaziti i danas se može reći da je Bogoslovska smotra postala renomirani časopis KBF-a. Jedan fakultet koji ima časopis takvoga ranga i s tolikom tradicijom može doista biti ponosan, rekao je dr. Oslić, te dodao kako se pozornim listanjem može vidjeti kako nisu zastupljene samo strogo teološke teme, nego časopis obiluje i interdisciplinarnom problematikom koja pogađa cjelokupnu crkvenu i društvenu stvarnost. U tom smislu može se kazati da je Bogoslovska smotra s jedne strane predstavlja srce i krvotok hrvatske teologije, a s druge strane stvara dijaloško ozračje u kojem se događa i ostvaruje dijalog sa suvremenim svijetom. Znanstveni časopis Bogoslovska smotra svojevrsna je riznica teološke spoznaje u kojoj se kroz proteklih sto godina zrcali cjelokupno blago hrvatske teološke misli s jasnim naznakama da je hrvatska teološka misao bila otvorena prema europskim i svjetskim događanjima, rekao je dekan Oslić.
Sadašnji glavni i odgovorni urednik Bogoslovske smotre i direktor Kršćanske sadašnjosti dr. Željko Tanjić istaknuo je kako je ovo prigoda promotriti, zahvaliti, ali i kritički pogledali iza nas i tako omogućili da Bogoslovska smotra i dalje cvjeta. Želimo vidjeti koliko je Smotra bila izričaj i pokazatelj uspona i padova teološke misli, rekao je dr. Tanjić, te zahvalio svim dosadašnjim urednicima, suradnicima i izdavačima, kao i onima koji mu daju financijsku potporu.
Uvodno izlaganje održao je aktualni urednik Bogoslovske smotre dr. Željko Tanjić. U izlaganju “Bogoslovska smotra – između tradicije i vizije” istaknuo je kako je Bogoslovska smotra zapravo oblikovana tradicijom i vizijom, da bi postala i tradicija i vizija. Naglasio je dvije vizije koje su odredile dosadašnje izlaženje, te koje ujedno određuju i budućnost, a to su znanstvenost i crkvenost. Dr. Valerija Macan u izlaganju “Povijesni pogled na prijelomna razdoblja Bogoslovske smotre” predstavila je znanstveni časopis kroz tri razdoblja: prvo 1909. – 1919., drugo 1923. – 1944., te treće nakon 1963. godine. U izlaganju su neke pojedinosti, poglavito vezane uz prekide izlaženja prvi puta predstavljene javnosti.
Dr. Tonči Matulić održao je predavanje “Bogoslovska smotra i antimodernistička zakletva”, te pokušao dovesti u vezu modernističke ideje i samo priznavanje časopisa, što je bogato ilustrirao citatima iz poglavito prvih brojeva. Dr. Adalbert Rebić održao je predavanje “Obnovljena Bogoslovska smotra (1963. –1995.) u službi Drugoga vatikanskog koncila. Doprinos Bogoslovske smotre širenju i produbljivanju koncilske misli u Crkvi u Hrvata”. Dr. Rebić istaknuo je kako Smotra kao sredstvo teološkog komuniciranja ima veliku ulogu u tumačenju i posadašnjivanju nauka Drugog vatikanskog koncila. Ona želi produbiti svoju osjetljivost za konkretne duhovne i pastoralne probleme u nas i pružati čitateljstvu solidne poruke tih problema, te je riznica teološkog znanja, neiskopani rudnik dragocjenoga teološkog blaga, rekao je. Dr. Stjepan Baloban govorio je o temi “Bogoslovska smotra nakon demokratskih promjena: teološka misao i život Crkve”. Predavač je istaknuo kako je Smotra ostala vjerna tradiciji i nakon demokratskih promjena, te istaknuo neke novosti poglavito onu kako je objavljivanje u časopisu teolozima i filozofima za znanstveno napredovanje. Također je podsjetio na teme poslije 1994. godine u kojima su svoj doprinos dali i stručnjaci drugih struka, pa je tako Smotra postala mjesto interdisciplinarnog dijaloga kako crkvenog, tako i opće društvenog. Dr. Ružica Razum održala je predavanje “Teološko-pastoralna promišljanja u uvodnicima Bogoslovske smotre”. Tijekom prvog razdoblja uvodnike nalazimo u četiri broja, a u drugom razdoblju samo u jednom, a oni govore o programskim ciljevima. Od 2008. godine uvodnici su redoviti, te se profiliraju ključne riječi poput znanstveni, informativan.
Drugi blok izlaganja započeo je dr. Thomas Bremer s Ökumenisches Institut, Westfälische Wilhelms-Universität u Münsteru. On je održao predavanje “Mjesto teoloških časopisa u europskoj teologiji i izazovi našega vremena. O ulozi teoloških časopisa u hrvatskoj teologiji govorio je dr. Ivica Raguž s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Dr. Nediljko Ante Ančić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu govorio je o teološkim časopisima u vremenu novih medija. O mjestu i budućnosti znanstvenih časopisa u Republici Hrvatskoj govorio je dr. Siniša Zrinščak. Posljednje izlaganje na simpoziju “Znanstveni časopisi u kontekstu znanstvene i tehnologijske politike Republike Hrvatske” održao je dr. Hrvoje Meštrić iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Obilježavanje obljetnice Bogoslovske smotre završilo je misnim slavljem koje je predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. Spominjući se i osobnog pisanja za Bogoslovsku smotru, biskup je istaknuo kako je stotinu godina Bogoslovske smotre povijest osobnih i zajedničkih ispovijedi vjere; “noći duha” pojedinaca i uspona na “brdo preobraženja”. Također je podsjetio kako su u proteklih stotinu godina smještene okolnosti crkvenih i društvenih previranja, obnova, ljudskih pogrešaka i dometa svetosti. U njima su zbližavanja, suradništva, ali progovaraju i o bolnim iskustvima ratova, sukoba koji su slijedili zbiljska uvjerenja, ali ponekad za sobom ostavili i zastranjenosti do mjere razilaženja i neslaganja. Ostali su zapisi koji su tražili istinu, iznosili ju i priopćavali drugima. Pisan je materijal iz potrebe, da bi studenti mogli bolje studirati, ali su pisani i oni radovi za koje su sami autori znali da će ih rijetki čitati. I tako su na policama ostali govoriti izlizani ili nedirnuti hrptovi, poput klavijature na kojoj je odsvirano mnoštvo teoloških dionica, rekao je biskup, te podsjetio kako teološki radovi najčešće djeluju kao radovi koji nemaju pokretačku snagu ili neposrednu vidljivost učinka. Nerijetko se, odviše olako, kaže da je nešto ili netko nezaobilazan. Ipak, teško je zamisliti kako bi Crkva živjela i izgledala tijekom ovih stotinu godina u našemu narodu bez Bogoslovske smotre. Zato što je u nju ugrađeno mnoštvo crkvenih sastavnica, misli i poticaja, sustavnih razradba i planova. Bogoslovska smotra je bistrila pogled i otvarala punini istine, istaknuo je biskup Šaško.
Obljetnica Bogoslovske smotre zabilježena je i izložbom “Bogoslovska smotra u slici i riječi” koju je pripremila dr. Ružica Razum i studentice KBF-a Milena Suvajac i Anamarija Katić, a postavljena je u predvorju Nadbiskupijskog pastoralnog instituta.