Zagreb, (IKA) – Hrvatski dušobrižnički ured iz Frankfurta na Majni i Hrvatska matica iseljenika su u utorak 11. svibnja u sjedištu HMI u Zagrebu organizirali tribinu na kojoj je predstavljeno 10 zbornika s pastoralnih skupova Hrvatskoga dušobrižničkog ureda pod zajedničkim naslovom “Nakladništvo hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj – izazovi i perspektive”. Ravnateljica HMI Katarina Fuček istaknula je da knjižni niz Diaspora croatica, u kojem je do sada objelodanjeno 10 zbornika, ima ukupno 1803 stranice, s više od stotinu obrađenih različitih tema koje su u posljednjem desetljeću bile značajne za hrvatske migrante i njihove obitelji u Njemačkoj i zemljama zapadne Europe. Stručnjaci iz teologije, sociologije, ekonomije, filologije, antropologije i drugih područja ljudske djelatnosti obradili su na desetke fenomena vezanih uz naše migrante 21. stoljeća te razvitak duhovnoga, kulturnog i nacionalnoga identiteta naših iseljenika u zemljama Europske unije s posebnim osvrtom na najveću iseljeničku zajednicu u tom dijelu svijeta – njemačke Hrvate, istaknula je Fuček. Ravnatelj Hrvatskoga dušobrižničkog ureda u Frankfurtu na Majni o. Josip Bebić podsjetio je kako se ustrojavanje skrbi za hrvatsko iseljeništvo nakon II. svjetskog rata (izbjeglice, politička i ekonomska emigracija) događalo u nedostatnu osnovnih civilno-pravnih i crkveno-pravnih okvira i struktura. Osnivanjem Ureda domovinska Crkva odgovorila je na vjerske potrebe i očekivanja hrvatskoga katoličkoga iseljeništva. S vremenom Ured je postao ustanova pozvana i osposobljena da te potrebe i očekivanja predstavi Crkvi iseljenja i Crkvi doseljenja, rekao je Bebić. Istaknuo je kako u Njemačkoj živi oko 294.000 deklariranih hrvatskih katolika. Tamo djeluje 98 hrvatskih katoličkih misija/zajednica, 90 svećenika, 5 đakona, 59 pastoralnih suradnica i suradnika, te 39 tajnica. Govoreći o djelatnostima Ureda, Bebić je istaknuo kako je do sada održano 36 susreta mladih, 24 vjeronaučne biblijske olimpijade, 19 folklornih festivala, 23 smotre pjevačkih zborova. Ured organizira godišnje pastoralne susrete za svećenike i pastoralne suradnike s područja Zapadne Europe, susrete svećenika iz pojedinih regija, duhovne vježbe za svećenike i đakone, tečajeve izobrazbe za pastoralne suradnike, studijska putovanja i hodočašća. Osim skrbi za vjeronaučnu nastavu, Ured potiče i održavanje hrvatske dopunske nastave, organiziranje dječjih vrtića i sl.

Prof. dr. Anđelko Akrap s katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta osvrnuo se na tri zbornika “Hrvatska dijaspora u Crkvi i domovini” (2003.), “Budućnost hrvatskih katoličkih misija u Europi” (2006.) i “Aktualni trenutak Crkve i domovine” (2007.). Navedeni zbornici istražuju demografska kretanja hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu s posebnim osvrtom na europsko tržište rada u prevladavajućem konceptu neoliberalne ekonomije. Demografske probleme nijedna zemlja nije uspjela riješiti ni imigracijskom politikom jer visokoobrazovane treba privući nadnicama i standardom, a niže obrazovani mogu doprinijeti porastu socijalnih izdataka u useljeničkoj zemlji. Problem treba rješavati jakom pronatalitetnom populacijskom politikom oko koje bi u Hrvatskoj trebao postojati nacionalni, nadstranački konsenzus, rekao je dr. Akrap.

Kroatist dr. Marko Samardžija s Filozofskog fakulteta u Zagrebu predstavio je zbornike “Suvremeni pristup Bibliji” (2004.), “Novi karizmatski pokreti” (2008.) i “Fenomen (ne)religioznosti u književnosti” (2009.). Istaknuo je kako je moderna književnost posljednjih desetljeća osobito prikladna da preko problematiziranja jezika neposredno dopremo do čovjeka sadašnjice, neophodna je kao korektiv za svakog teologa, jer i teologija nužno koristi jezik kao medij svoga izražavanja.

Komunikolog dr. Danijel Labaš s Hrvatskih studija predstavio je “Zbornik radova simpozija o stanju i perspektivi hrvatskoga dušobrižništva u Njemačkoj” (1999.), “Hrvatska obitelj u pokretu” (2001.), “Liturgijska mistagogija – stari put trajne obnove” (2002.) i “Izazov nove religioznosti” (2005.). U osvrtu na nakladništvo Hrvatskog dušobrižničkog ureda, dr. Labaš rekao je kako je ono fascinantnog opsega i tematskog raspona i predstavlja najosmišljeniju knjižnu produkciju naših autora iz zemalja zapadne Europe, kao i autora iz domovine koji se bave našim iseljeništvom u svim područjima ljudske djelatnosti. Na stranicama svojih serijskih publikacija i knjiga redakcija otvara prostor širokom krugu suradnika koji pišu o izazovima ljudi u pokretu digitalnog doba. Na stranicama frankfurtskih publikacija čitatelj se može susresti s izvrsno obrađenom problematikom hrvatske dijaspore u Crkvi i domovini s posebnim osvrtom na obitelj 21. stoljeća u pokretu, zaključio je dr. Labaš. Urednik nakladničke djelatnosti Hrvatskoga dušobrižničkog ureda i glavni urednik Žive zajednice dr. Adolf Polegubić rekao je kako su predstavljeni zbornici rezultat godišnjih susreta hrvatskih pastoralnih djelatnika iz Zapadne Europe koji se u organizaciji Hrvatskog dušobrižničkog ureda održavaju kako u Njemačkoj, tako i u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ideju o objavljivanju zbornika s tih skupova dao je nekadašnji delegat u hrvatskoj pastvi fra Josip Klarić, a nastavio i njegov nasljednik, aktualni delegat fra Josip Bebić. Zbornici su objavljivani dvojezično na hrvatskom i njemačkom jeziku, ili samo na hrvatskom jeziku, a u pojedinim slučajevima predavanja su objavljena na jeziku na kojem su predstavljena. Kratko je predstavio i druga izdanja Ureda, te je istaknuo kako ovim predstavljanjem deset zbornika projekt izdavaštva ne prestaje. Uskoro izlazi jedanaesti zbornik sa skupa održanog u Vinkovcima protekle godine.
U ovoj prigodi, ravnateljica HMI Katarina Fuček uručila je dr. Adolfu Polegubiću plaketu za poeziju “Silvije Strahimir Kranjčević” koju je osvojio na upravo završenom Matičinom jubilarnom Natječaju za literarno stvaralaštvo iseljenika. Tribini su nazočili i ravnatelj inozemne pastve Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine don Ante Kutleša, njegov prethodnik mons. Vladimir Stanković, savjetnik gradonačelnika grada Zagreba Stipe Zeba, te mnogobrojni stručnjaci koji se bave iseljeničkom i problematikom migracija.