Rim, (IKA) – O blagdanu sv. Leopolda Mandića i bl. Ivana Merza, na šestu vazmenu nedjelju, 9. svibnja, održan je susret hrvatskih studenata u nacionalnoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu. Misno slavlje predvodio je i propovijedao mons. Milan Simčić, slaveći 60. obljetnicu svoga misništva. Uslijedilo je predstavljanje knjige o svećeništvu “Iz naroda za narod”, Zbornik radova svećenika studenata Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu u Svećeničkoj godini. Na početku mise, rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan pozdravio je sve nazočne, a na poseban način mons. Milana Simčića, zahvalivši mu za njegovo služenje Crkvi očitovano kroz njegovu samozatajnost i djela.
Mons. Milan Simčić, svećenik Riječke nadbiskupije, zaređen je za svećenika 8. travnja 1950. u bazilici Sv. Ivana Lateranskog u Rimu. Filozofiju i teologiju studirao je na papinskim sveučilištima u Rimu, a potom doktorirao crkveno pravo. Drugi je Hrvat koji je primljen u Papinsku diplomatsku akademiju, no poradi bolesti nije mogao vršiti diplomatsku službu te je tako gotovo cijeli svećenički vijek proveo na službama u središnjim crkvenim ustanovama u Vatikanu. Najprije je radio u Kongregaciji za nauk vjere, a potom je vodio Katehetski odjel Kongregacije za kler, nakon čega je imenovan i podtajnikom iste. Uzoran u radu i marljivosti, svoje djelovanje posvetio je Crkvi i domovini, za što mu je i Vlada Republike Hrvatske u više navrata odala priznanje.
U homiliji se mons. Simčić osvrnuo na odlomak iz Ivanova evanđelja i progovorio o tri objave: objavi Božje ljubavi prema čovjeku i njegova odgovora Bogu; objavi Duha Svetoga – Branitelja, koji će nas poučavati u svemu; objavi o istini. Upravo zbog svoje slabosti i sklonosti grijehu, čovjek se lako i često otuđi od Boga, ne voli čuvati i slušati njegove riječi, no Duh Sveti – Branitelj vraća nas na pravi put i otkriva nam istinu o smislu života, kazao je mons. Simčić, potičući nas da nam Isusova utješna objava o Duhu Svetomu bude omiljeni predmet molitve, razmatranja, duhovne radosti i kršćanske hrabrosti. Na poseban način obratio se prisutnim svećenicima s molbom i preporukom da neumorno nastoje njegovati živom vjerom i ljubavlju svijest kako su upravo oni živi stan u kojem prebiva Presveto Trojstvo: “Budite svjesni svog neizmjernog dostojanstva što se je Bog Otac, Sin i Duh Sveti udostojao nastaniti u vama!”
U Svećeničkoj godini, mons. Simčić pozvao je sve da prepoznaju uzvišenost svetog zvanja i mole za nova. Uz zahvalu na daru svog svećeništva, molio je od Boga snagu da na kraju života može reći zajedno sa svetim Pavlom: “Dobar boj sam bio, trku završio, vjeru sačuvao” (2 Tim 4,7). Na kraju homilije mons. Simčić obratio se i studentima. Govoreći o nadolazećim ispitima, potaknuo ih je na ispit savjesti u svjetlu Kristove prispodobe o talentima. “Spoznaja da vam je milostivi Bog dao mnoge umne i moralne talente, neka probudi u vama osjećaj zahvalnosti, ali i odgovornosti te da svršetak ove akademske godine postane odskočna daska za ulazak u novo životno razdoblje vašega života, označena sve većim i boljim poznavanjem i nasljedovanjem Isusa Krista.”
U misnom slavlju koncelebrirali su mons. Bogdan, duhovnik Zavoda sv. Jeronima o. Mihaly Szentmartoni SJ. te više od 30 svećenika studenata i obnašatelja različitih službi u Rimu i Vatikanu. Liturgijsko slavlje animirao je mješoviti zbor crkve Sv. Jeronima pod vodstvom vicerektora don Željka Majića.
Ovogodišnji zbornik radova “Iz naroda za narod”, čiji su autori svećenici Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, drugi je zbornik Collectanea Croatico-Hieronymiana de Urbe. Sama koncepcija i tema Zbornika određuje se temom godine koju proglašava Sveti Otac. Zbornik je sastavljen u dva dijela: “Iz naroda” – “Za narod”. Prvi dio Zbornika čine tekstovi koji daju odgovor na pitanje svećeničkog identiteta: “Tko je taj koji se uzima iz naroda?”, dok drugi dio govori o načinu na koji svećenik živi i ostvaruje svoj identitet: “Kako svećenik živi za narod?”.
Podjela Zbornika prepoznatljiva je i iz samih naslova članaka. Među autore koji pišu o pitanju identiteta svećenika ubrajaju se Josip Vrančić, Davor Vuković i Boris Vulić. Njihov pristup je antropološko-ekleziološko-teološki. U traženju odgovora na pitanje svećeničkog identiteta, Mario Gerić zahvaća u liturgijske i biblijske izvore, dok Marijo Buljević prepoznaje bitni aspekt svećeničkog identiteta u “čovjeku duhovnoga sluha”, što je povezano s psihološkim pristupom pitanja identiteta svećenika na temu suosjećanja ili empatije od strane Josipa Bošnjakovića. Davor Šimunec razmatra o svećeniku čiji se identitet ostvaruje kroz paradoks svećeničkog poslanja: “biti u svijetu, ali ne od svijeta”. Pavle Mijović veže svećenički identitet uz služenje istini, a misao vodilja Jure Bogdana temelji se na radosti u Gospodinu. Eksplicitno promišljanje o svećeničkom identitetu nalazi se u tekstovima Mihalya Szentmartonia koji govori o “modelima Isusova učenika” te kroz biblijske i suvremenije primjere promatra lik svećenika kao čovjeka “neba i zemlje”. Mislav Kutleša, potaknut mišlju pape Ivana Pavla II., vidi način svećenikova ostvarenja kroz Isusov primjer promicanja Novog zakona u snazi Duha Svetoga. Marijo Volarević promatra socijalni vid svećeničkog poziva biti za narod, dok Josip Jelić, stavljajući naglasak na pravni aspekt svećeništva, govori o obvezama i pravima klerika. Krunoslav Novak promišlja o svećeniku u susretu s novim oblicima komunikacije u zajednici, a Denis Barić o pastoralno-katehetskoj ulozi svećenika u poslanju Crkve.
O Zborniku su govorili rektor mons. Bogdan, rektor studenata na Antonianumu fra Siniša Balajić, vicerektor Majić te vlč. Richard Pavlič, svećenik Gospićko-senjske biskupije, koji je ukratko i predstavio Zbornik. Izlaganje je završio riječima sv. Pavla: “Svaki veliki svećenik, zaista, od ljudi uzet, za ljude se postavlja u odnosu prema Bogu da prinosi darove i žrtve za grijehe. On može primjereno suosjećati s onima koji su u neznanju i zabludi jer je i sam zaogrnut slabošću!” (Heb 5,1-2). U tijeku predstavljanja pjevao je svećenički zbor sv. Jeronima pod vodstvom vicerektora Majića. Uslijedilo je zajedničko druženje uz domjenak.