Zagreb, (IKA) – Međunarodni teološki časopis Concilium u organizaciji Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića iz Zagreba i izdavača Ex libris iz Rijeke predstavljen je 7. svibnja u Zagrebu. Nakon pozdrava voditeljice Knjižnice Jasne Kovačević, urednik časopisa Zoran Grozdanov predstavio je biblioteku Ecumenica koju je izdavač Ex libris pokrenuo godine 2005. uvidjevši nedostatak nekih kapitalnih teoloških naslova autora koji su oblikovali teologiju 20. stoljeća. Prvotni je plan bio objaviti četiri naslova “Raspeti Bog” (Jürgen Moltmann), “Postoji li Bog” (Hans Kueng), “Temelji kršćanske vjere” (Karl Rahner) i “Isus” (Rudolf Bultmann). Pet godina kasnije biblioteka je narasla na desetak naslova, a u planu je još desetak. Concilium se dosad u Hrvatskoj, osim sporadično pokoji članak u “Svescima KS-a” nije pojavljivao, a zanimanje za pretplatu pokazalo je opravdanost izlaženja. Concilium će na hrvatskom jeziku izlaziti pet puta godišnje. Smatramo da se uvijek i neprestano mora promovirati dijalog prema drugome, te sloboda i odgovornost kako u teološkom istraživanju, tako i navještaju vjere, rekao je Grozdanov.
Fra Bono Zvonimir Šagi, OFM Cap., istaknuo je kako Concilium prati od početka izlaženja. Kratko je podsjetio na vrijeme pojave samog časopisa koji svoje početke veže s koncilskim otvaranjima. Prvo razdoblje do početka 70-tih godina je koncilski orijentirano i bavi se provedbom samog Koncila. Prekretnica je godina 1971. kada je održana prva Sinoda biskupa u Rimu koja je raspravljala o svećenicima i otvaranjima prema suvremenom svijetu. U kasnijim godinama istaknuo je neke od tema, čime je ilustrirao suvremenost Conciliuma kako u društvenim, tako i u crkvenim kretanjima. No, ono što karakterizira Concilium od početka upravo je ono što je zacrtao papa Ivan XXIII., a to je otvaranje, osuvremenjivanje, kontinuirani dijalog sa svima, gledajući što nas spaja, ali priznavajući i ono što nas razlikuje, rekao je Šagi.
Umirovljeni profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Adalbert Rebić rasvijetlio je povijesnu situaciju odnosa časopisa Concilium i Communio. Podsjetio je na napetosti koje su postojale osobito kod nas, u Poljskoj i u nekim latinsko-američkim zemljama gdje se nije moglo prihvatiti suvremenu teologiju koju je pokrenuo II. vatikanski koncil. Napomenuo je kako se Concilium nikada nije smatrao heretičkim časopisom, nego je to bio drukčiji pogled, teološki mentalitet i pristup temama.