Oštarije, (IKA) – Dvjema marijanskim pjesmama članova KUD-a Gradine iz Modruša i folklorne skupine župe Tounj započeo je 30. travnja u Oštarijama kraj Ogulina znanstveni skup o štovanju bl. Djevice Marije na području Gospićko-senjske biskupije. Održan je u organizaciji Hrvatskoga mariološkog instituta KBF-a iz Zagreba, a pod pokroviteljstvom župe Oštarije i općine Josipdol i to u povodu 550. obljetnice bule pape Pija II. i 10. obljetnice Gospićko-senjske biskupije. Sudionike je pozdravio predsjednik HMI sisački biskup dr. Vlado Košić i podsjetio na bogatu aktivnost Instituta u proučavanju mariološke baštine i na simpozije koje je dosad održao u različitim krajevima Hrvatske. Pozdrave su uputili i načelnik općine Josipdol ing. građ. Zlatko Mihaljević i domaćin gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, a rad skupa otvorio je tajnik HMI fra Petar Lubina.

Vodeći nazočne slikom i riječju od frankopanskog dvorca do dvorca, u prijepodnevnom dijelu simpozija dr. Milan Kruhek pokazao je društveno-političke prilike na frankopanskom prostoru u vrijeme nastanka Oštarskog svetišta, dok je dr. Bogović pokušao prikazati crkvene prilike u Krbavskoj biskupiji u to doba. Zamijećeno je kako su neki biskupi nosili naslov Krbavske biskupije, ali je bilo biskupa koji ni dana nisu boravili u sjedištu svoje biskupije. Dobivali bi nadarbinu i kao takvi služili više biskupima i vladarima kao poslanici. Riječima i slikom dr. Zorislav Horvat prikazao je kako je oštarska Gospina crkva s vremenom mijenjala svoju arhitekturu od samih početaka sve do početka 20. stoljeća, tvrdeći kako je teško da je izgledala drukčije od suvremene, a prof. Ivan Tironi predočio je na isti način ukratko povijest oštarskog naselja, počevši od godine kad se prvi put u povijesti spominje, i gradnju crkve Gospe od čudesa u njemu. Polazeći od definicije svetišta Zakonika kanonskog prava, tajnik Lubina predstavio je crkvu Gospe od čudesa kao Gospino svetište koje je prostrana crkva u koju hodočaste brojni vjernici iz razloga pobožnosti, dok se prof. Marija Mirković riječju i slikom osvrnula na oltar Gospe od čudesa, nakon čega je istaknula teološko značenje Gospina kipa i proučila njegovo podrijetlo kao umjetničkog djela te ga usporedila sa sličnim kipom iz Gračišća, utvrđujući kako je današnji Gospin kip zapravo vjerna kopija nekadašnjega iz staroga svetišta. Dr. Dario Tokić predstavio je slikom i riječju biblijsku poruku oltara Majke Božje od čudesa u oštarskom svetištu, zaustavljajući se na posebno zanimljivim kombinacijama otajstava iz Marijina života – Navještenje, Pohođenje, Porođenje, Majka s mrtvim tijelom u krilu – i likovima evanđelista prikazanih na oltarnim krilima.
Nakon predaha, u nastavak rada simpozija nazočne su uveli članovi KUD-ova iz okolnih mjesta te s nekoliko starijih marijanskih pjesama prikazali Marijinu nazočnost u oštarskom kraju. Prvi je zatim predavanje održao dr. Željko Blagus, koji je dogmatski raščlanio oproste u buli pape Pija II., koje je 30. ožujka 1459. iz Mantove udijelio oštarskom svetištu. Nekadašnji oštarski župnik mr. Tomislav Šporčić iznio je potom ukratko ulogu nadbiskupa Josipa Pavlišića u novijoj povijesti oštarskog svetišta, posebno njegove poslijeratne obnove dok je bio župnik. Pavlišićeva nazočnost u Oštarijama može se promatrati najprije pod vidom pobožnosti Gospi, a onda i brige za svećenički pomladak. Mr. Draženko Tomić riječju i slikom predstavio je marijanske kapele i crkve u Gospićko-senjskoj biskupiji. U njoj ima 18 župnih crkava i 26 kapela posvećenih Gospi. Najveća je crkva Uznesenja Marijina u Senju, a područna ona u Poljicima. Nakon što je objasnila što su običaji, dr. Manda Svirac pokušala je dočarati Marijinu nazočnost u običajima oštarskog kraja, posebno kroz molitve u pojedinim trenucima, iznoseći rezultate svoga istraživanja na terenu i poticajom jednoga domaćeg gorštaka u narodnoj nošnji da pred nazočnima recitira jednu od pjesama.
Prvi je u popodnevnom dijelu rada simpozija predavanje održao riječki nadbiskup dr. Ivan Devčić. Govorio je o svetištu Gospe od Krasna podno kojega je rođen i odrastao: o njegovim povijesnim korijenima koji su skriveni u legendi, duhovnim i današnjim aspektima te prijedlozima za budućnost. Don Željko Kuten predstavio je zatim svetište Gospe od Utjehe u svojoj župi Trošmarija, koje bi, uz Krasno i Oštarije, bilo treće marijansko svetište u Gospićko-senjskoj biskupiji. Papa Pio VI. u njemu je 26. studenoga 1793. udijelio oproste za nedjelju po Petrovu. Prof. Blaženka Ljubović izložila je štovanje Majke Božje Snježne u Krivom Putu kroz različite oblike pobožnosti i njegovo značenje za okolicu. Dr. Sanja Vulić proučila je marijanska blagdanska pučka imena u ogulinsko-modruškoj udolini i iznijela zanimljive rezultate svoga rada, ističući posebno naziv svetica za pojedine blagdane, što ni u jednom drugom hrvatskom kraju ne susrećemo. Mr. Petar Runje bavio se štovanjem Majke Božje i nekim njegovim značajkama u srednjem vijeku na prostoru Like, za što su izvori veoma oskudni, ali što ne znači da je Gospino štovanje na tom području bilo oskudnije negoli u drugim krajevima. Dr. Milan Šimunović obradio je lička Gospina svetišta, Oštarsko i Krasnarsko, i predstavio ih s njihovim značajkama u sklopu ostalih hrvatskih marijanskih svetišta. Dok su ostala hrvatska marijanska svetišta nakon II. svjetskog rata imala izobilniju pastoralnu opskrbu, lička su se često oslanjala jedino na župnika, jer to područje, uslijed nedostatka svećenika, nije imalo redovitu vjersku skrb. Za danas predlaže iskorak u korištenju vjerničkih okupljanja za evangelizaciju. Dr. Nikola Vranješ u završnom predavanju popodnevnog rada osvrnuo se na marijansku pobožnost koja se upečatljivo ističe u sveukupnoj pobožnosti katolika Like i Gorskog kotara, a u kojoj molitva krunice zauzima povlašteno mjesto. Marijanska pobožnost najviše je zaživjela u Gospinim svetištima, a Mariju bi trebalo isticati kao uzor obiteljskih vrijednosti.

Prvo predavanje drugoga radnog dana simpozija održao je prof. Gabrijel Jurišić, koji je predstavio Božjeg ugodnika sl. Božjega fra Antu Tomičića te brojne mučenike s područja Gospićko-senjske biskupije i njihovu pobožnost prema bl. Djevici Mariji. Predavači nakon njega govorili su o marijanskom štovanju u djelima nekih velikana toga podneblja. O marijanskoj pobožnosti Frana Vrinjanina (+1854.) govorio je tako na temelju njegovih dviju zbirki propovijedi dr. Emanuel Hoško, ističući kako je očit utjecaj jozefinizma u prvoj i potpun zaokret u drugoj zbirci. Premda u njima nema nijedne propovijedi naslovljene na Gospu, zadržava se na dogmama Marijina bogomajčinstva i djevičanstva. O neobično nadarenu i sposobnu svećeniku Šimi Starčeviću (+1859.) i Marijinim vlastitostima te marijanskom štovanju u njegovim katehetskim spisima izlagao je dr. Marko Medved (budući da nije mogao doći, sažetak teksta pročitao je tajnik). O Bl. Djevici Mariji u Starčevićevim homilijama govorio je dr. Bruno Pezo. Mariju predstavlja kao onu koja je Isusa rodila, prikazala ga u Hramu, pratila na životnom putu sve do pod križ, a ističe je posebno kao Majku Milosrđa, kakva se pokazala osobito u Kani. O marijanskom štovanju u djelima promicatelja liturgijske obnove Dragutina Kukalja (+1945.) govorila je mr. Veronika Reljac. Istaknula je njegov zanimljiv govor o suboti koja prethodi nedjelji kao Marija Isusu i temeljenje njegovih marijanskih blagdana na antropologiji i kristologiji. Posljednje predavanje imao je o nekim pretkršćanskim marijanskim korijenima u Lici, iz kojih je izostavio područje senjskoga dekanata dr. Vitomir Belaj.
Rad simpozija zaključio je biskup Bogović. Zahvalio je organizatorima i predavačima te pohvalio trud tajnika HMI kao i trud župnika i upravitelja svetišta o. Ivana Podgorelca te načelnika općine Josipdol oko organizacije. Tajnik je zatim zahvalio domaćinima na prijemu i velikodušnosti, a predavačima na odazivu i trudu. Pozvao ih je da svoja predavanja prirede za tisak, kako bi se što prije mogao objaviti i zbornik s oštarskog skupa.
U sklopu simpozija, održanoga u dvorani stare škole u Oštarijama, postavljena je izložba”Biskupijska središta kroz povijest na području današnje Gospićko-senjske biskupije” koju je o 10. obljetnici biskupije priredila kustosica Gradskog muzeja u Senju prof. Blaženka Ljubović sa suradnicima u suradnji sa župom Uznesenja Marijina iz Oštarija. Prvi je put postavljena na blagdan Jurjeva u Senju, a u Oštarijama je predstavljen njezin katalog koji tekstom i kartama dočarava put biskupijskih središta od Senja preko Krbave, Modruša i Otočca do Gospića. Za puk je 30. travnja u 20 sati prikazan film “Stella maris sjevernog Jadrana” u kojemu su mogli vidjeti dokumentirano Gospino štovanje na istarskom i kvarnerskom području. Film je predstavio producent Alojz Prosoli.
Po završetku rada simpozija prvog dana u ispunjenu svetištu Gospe od čudesa misno slavlje predvodio je biskup Košić u koncelebraciji 17 svećenika, sudionika simpozija i susjednih župnika, a svirala je s. Imakulata Malinka i pjevala s. Cecilija Pleša. U propovijedi biskup je podsjetio na vjekovno štovanje bl. Djevice Marije u hrvatskom narodu, ističući da vjera u Marijin moćan zagovor nije posustajala ni u najtežim trenucima hrvatske povijesti te je nazočne pozvao na nasljedovanje Marije. Misno slavlje s procesijom drugoga dana u koncelebraciji 15 svećenika, sudionika simpozija, i susjednih župnika, predvodio je biskup Bogović. U procesiji na čelu s križem i ministrantima sudjelovalo je i više od stotinu članova KUD-ova iz okolnih mjesta – Modruša, Ogulina, Oštarija, Zagorja i Tounja – u narodnim nošnjama. Oni su za slavlja u krcatoj crkvi pjevali dijelove mise kao i starinske te domaće marijanske pjesme. U homiliji je biskup ukratko predstavio rad simpozija i istaknuo važnost Gospine crkve u Oštarijama, nesuđene katedrale koju su porušili Turci, a koja bi se inače razvila u veće Gospino svetište od trsatskoga. Po završetku misnog slavlja ispred crkve je u dvorištu, među ostacima zidova nekadašnje veličanstvene oštarske crkve, priređen prigodni program KUD-ova.