Vatikan, (IKA) – Slom svjetskoga financijskog sustava pokazao je da je gospodarski sustav bez etičkih pravila koja promiču cjeloviti razvoj osobe, a ne samo zaradu, osuđen na propast, jedna je od glavnih misli pape Benedikta XVI. na audijenciji u koju je 30. travnja primio sudionike opće skupštine Papinske akademije za društvene znanosti. Stručnjacima koji su se u Vatikanu okupili na da bi razmatrali temu “Kriza u globalnome gospodarstvu. Ponovno zacrtati naš put”, Papa je, kako prenosi Radio Vatikan, istaknuo da solidarnost među naraštajima treba biti priznata kao temeljno etičko mjerilo u sudu o bilo kojem društvenom sustavu.
Pred pedesetak vatikanskih akademika, kojima je na čelu bila predsjednica akademije prof. Mary Ann Glendon, Papa je poručio da je među ruševinama razrušenoga grada moguće tražiti nove smjernice kojima će ponovno početi teći život. Razrušeni grad u ovome je slučaju grad financija koji se, često s dramatičnim posljedicama, pokazao globalnim divom na glinenim nogama. Financijski slom pokazao je krhkost sadašnjega gospodarskog sustava i ustanova koje su s njim povezane te pogrešnu pretpostavku da se tržište u stanju urediti samo, bez obzira na javnu intervenciju i prinos unutarnjih etičkih načela. Nasuprot tome viđenju Benedikt XVI. suprotstavio je vrednote socijalnoga nauka Crkve, sažete u nauku enciklike Caritas in veritate. Gospodarski život treba ispravno smatrati iskustvom ljudske odgovornosti, po sebi usmjerene prema promicanju dostojanstva osobe, i težnji općem dobru i cjelovitome političkom, kulturnom i duhovnom razvoju pojedinaca, obitelji i društva. To znači ponovno razmotriti opće standarde i ciljeve koji vode i usmjeravaju gospodarski život. Crkva ističe postojanje općega naravnog zakona, čija je načela Bog upisao u stvaranju. Ta su načela dostupna ljudskome razumu, i kao takva trebaju biti prihvaćena kao temelj u praktičnim odlukama, poručio je Papa.
Kao dio velike baštine ljudske mudrosti, naravni moralni zakon, koji je Crkva prisvojila pročišćavajući ga i razvijajući u svjetlu kršćanske Objave, služi kao svjetionik koji vodi napore pojedinaca i zajednica u težnji prema dobru i izbjegavanju zla, dok njihovo zalaganje usmjerava na izgradnju istinski pravednoga i humanog društva. Među načelima koja su neizbježna za oblikovanje sličnoga cjelovitog etičkog pristupa u gospodarskome životu, treba se svakako nalaziti promicanje općega dobra, ukorijenjenoga u poštovanju dostojanstva ljudske osobe, i to na svim područjima proizvodnje i trgovine, kao i u političkim i društvenim ustanovama, uz zajedničku odgovornost prema novim naraštajima, istaknuo je Sveti Otac, poručujući da solidarnost među naraštajima od sada treba biti priznata kao glavno etičko mjerilo u ocjenjivanju bilo kojega društvenog sustava.

.