Đakovo, (IKA/TU) – Na tragu poziva i proglasa Svećeničke godine pape Benedikta XVI., Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu organizirao je simpozij o svećeništvu pod naslovom “Svećeništvo danas: poteškoće i nadanja”, rekao je 29. travnja na otvorenju simpozija s međunarodnim sudjelovanjem u Svečanoj dvorani biskupa Antuna Mandića u Đakovu predstojnik Katedre dogmatske teologije i prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta doc. dr. Ivica Raguž.
Simpozij je otvorio dekan fakulteta prof. dr. Pero Aračić, a moderator Raguž pojasnio je temu simpozija, rekavši kako je papa Benedikt XVI. pozvao cijelu Crkvu da u tijeku godine moli za svećenike, a uz molitvu da promišlja svećenički poziv te ukazuje na ljepotu svećeništva i na ono dramatično, neprihvatljivo u samom svećeničkom pozivu. “Dvostruka je zadaća ovoga simpozija: kritički upozoravati na problematične vidove svećeničkog života čime se svećeništvo udaljuje od svoga poslanja, a ove krize samo potvrđuju da mnogo toga u svećeničkom životu nije u skladu sa svećeničkim duhom. No, nakana nije samo kritika, nego svojim promišljanjima želimo pružiti i nadanja, moguće smjernice, poticaje na što vjerodostojnije življenje svećeničkog poziva”, rekao je Raguž.
Izlaganje “Svećeništvo između zvanja i mistike” održao je benediktinac Elmar Salmann, profesor na Papinskom institutu sv. Anzelma u Rimu, istaknuvši: “Mišljenja sam da u vremenu krize i promišljanja o svećeništvu, Crkva i svećenici trebaju naći nutarnji mir. Također bih želio da svećenik budućnosti stvara prostor gdje će ljudi naći mir, mjesto za susret, razgovor i meditaciju te da svećenik budućnosti bude otvoren svijetu i zbivanjima današnjega svijeta. Da bi to svećenik budućnosti bio, potrebna je temeljna ljudskost koja se može postići jedno ako sam svećenik njeguje molitvu i nutarnji duhovni život te će kao takav biti znak ovom vremenu. Možda bi se moglo reći da bi svećenik budućnosti trebao biti čovjek blagoslova, čovjek koji širi blagoslov, uz kojega se ljudi osjećaju ugodno, osoba koja pokazuje sklonost prema drugomu, prijateljevanju s drugim, čovjek koji je otvoren svijetu, ali koji donosi blagoslov”, zaključio je Salmann.
Na simpoziju je nazočan i đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, koji je istaknuo: “Ova je tema najavljena zato da mi kao svećenici sebe pitamo tko smo u Crkvi i koji je naš poziv. Budući da su svi vjernici pozvani na svetost tako i svećenik ima put svetosti da se iz dana u dan izgrađuje i ne zanemari u svojoj službi što se može dogoditi tijekom ljudskoga života. Kada je čovjek svjestan onoga što jest onda će činiti ono što zahtijeva Crkva, ne imaginarna crkva nego konkretna Crkva u jednome narodu, u onim povijesnim okolnostima u kojima jedan svećenik živi”.
U prijepodnevnom programu simpozija održana su izlaganja Ante Crnčevića “Liturgijske slike prezbiterske službe. Teološki naglasci iz liturgije ređenja”, Mladena Parlova “Odnos biskupa i prezbitera. Teološko-pastoralni pogled” i Ivice Raguža “Svećenički celibat i Crkva danas”. U poslijepodnevnom dijelu seminara predviđena su izlaganja Zvonka Pažina “Svećenik, navjestitelj i slavitelj Kristova djela spasenja”, Pere Aračića “Svećenik i župna zajednica: poteškoće i perspektive” te Mile Plenkovića “Promišljanja o župničkoj službi jednog župnika”. Program će biti zaključen plenarnom raspravom sudionika u 18 sati.