Rim, (IKA) – U Rimu je 16. travnja u 90. godini života preminuo kardinal Tomaš Špidlik. Papa je u brzojavu vrhovnome poglavaru Družbe Isusove o. Adolfu Nicolasu izrazio svoju “iskrenu sućut” zbog smrti “čuvenoga isusovca i revnoga služitelja evanđelja”, čije je “sposobnosti uma i srca veoma cijenio”. Papa je s dubokom zahvalnošću podsjetio na njegovu “čvrstu vjeru, očinsku ljubaznost i snažnu kulturnu i crkvenu radinost, posebice kao mjerodavnoga poznavatelja istočne kršćanske duhovnosti”. Kardinal Špidlik rođen je godine 1919. u Boškovicama u Moravskoj. U mladosti su ga nacisti osudili na prisilni rad, a isto su mu učinili komunisti kada su došli na vlast. U isusovački novicijat stupio je godine 1940., a 1942. položio je zavjete. Unatoč ratnome vremenu završio je filozofske i teološke studije, te je postao profesor na Papinskom istočnom institutu i na sveučilištu Gregoriana. Napisao je brojne knjige i znanstvene članke. Ivan Pavao II. ga je godine 2003. uzdigao na kardinalsku čast. Bio je pedeset godina vjerni suradnik Češkoga programa Radio Vatikana. Do posljednjega je trenutka živio i radio uz Papinski istočni institut. Održavao je kontakte sa svijetom kulture, osobito iz istočnoeuropskih zemalja. Više je put boravio u Rusiji, a godine 1992. u Kremlju ga je primio ruski predsjednik Boris Jeljcin, te moskovski patrijarh Aleksij II.
Papa je u prigodi 90. rođendana kardinala Špidlika 17. prosinca 2009. godine sa zajednicom centra Aletti slavio misu, a u homiliji je govorio o kardinalovoj teološkoj misli, zasnovanoj na dijalogu između Zapada i kršćanskog Istoka, utemeljenoj na slobodi i ljubavi. Vaš dugi život i jedinstven put vjere svjedoče kako Bog vodi onoga tko mu se povjerava. Vi ste prošli bogat misaoni put, svjedočeći uvijek gorljivo i s dubokim uvjerenjem kako je Troosobni Bog središte cijele objave te da je stoga čovjek, stvoren na Božju sliku i priliku, otajstvo slobode i ljubavi, koje se ostvaruje u zajedništvu, a zajedništvo je bit Božja. To zajedništvo ne postoji samo od sebe, nego proizlazi, kako tvrdi kršćanski Istok, iz božanskih osoba koje se slobodno ljube. Sloboda i ljubav, sastavnice osobe, ne mogu se dokučiti racionalnim kategorijama, stoga se osoba jedino može shvatiti u otajstvu Krista, pravoga Boga i čovjeka, i u zajedništvu s Njim, koje također i u našem postojanju biva prihvat “bogočovještva”. Vjeran tome načelu, kardinal Špidlik je tijekom vremena izradio živo teološko viđenje, pod brojnim vidicima izvorno, u koje se organski spajaju kršćanski Istok i Zapad, uzajamno razmjenjujući darove, rekao je Benedikt XVI.

.