Zagreb: Stručni seminar za vjeroučitelje srednjih škola
Zagreb (IKA )
Dr. Danijel Labaš i dr. Tonči Matulić o društvenom i moralno-teološkom aspektu odgovornosti
Zagreb, (IKA) – Stručni seminar za vjeroučitelje srednjih škola na području Zagrebačke nadbiskupije održan je 17. travnja u prostorijama Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Seminar u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi okupio je 90-ak vjeroučitelja srednjih škola.
O društvenom aspektu odgovornosti govorio je dr. Danijel Labaš, profesor na Hrvatskim studijima. Čovjek je biće koje se ostvaruje u komunikaciji s drugima, u odnosima koji uključuju slobodu i odgovornost kao dva lica iste stvarnosti i preduvjeti etičkog djelovanja. “Kod etike odgovornosti ispravnost se djelovanja ocjenjuje prema predvidivim posljedicama, a ne prema njegovim motivima dok se kod etike uvjerenja ispravnost djelovanja ocjenjuje na temelju uvjerenja, a ne s obzirom na moguće posljedice”, smatra predavač. “Etika Drugoga” Emmanuela Levinasa temelji se na toj odgovornosti, pri čemu se on približava kršćanskoj etici u blizini i služenju drugome. Drugi je pri tome polazište našeg djelovanja. Nadalje, Jonas postavlja čovjeka u odgovornost prema budućnosti čovječanstva i prirode, što je također društvena dimenzija. “Moralna je pak dužnost pojedinca, ali i cijele javnosti, nadzirati društvene procese, a danas posebno društvenu komunikaciju”, istaknuo je dr. Labaš. Komunikacija je danas olakšana tehničkim otkrićima, što zahtijeva i zauzimanje stava, odnosno etičkog vrednovanja čovjekova djelovanja.
Prof. dr. Tonči Matulić govorio je o moralno-teološkom aspektu odgovornosti. Polazište je odnos s drugim i drukčijim, a odgovornost je čovjeku zadana kroz slobodu kao dar i zadaća. Budući da se, prema dr. Matuliću, čovjekova autonomija izvodi iz Božje autonomije, i u konkretnom djelovanju čovjek treba bar implicitno promišljati o onome koji mu odgovornost daje. Kršćanin je tim više obvezan djelovati odgovornije što više spoznaje Boga u svome temelju. Već i humana etika, koju pretpostavlja i moralna teologija, priznaje da sloboda uvjetuje i iznutra obvezuje čovjeka na moralno ispravno djelovanje prema bližnjemu. Potrebno je toga odgojiti čovjeka da bi mogao kritički djelovati i samog sebe obvezivati (odgoj čovjeka za odgovornost). Ipak se ovdje pojavljuje povratni problem današnjice koja pojedincu daje apsolutnu vlast nad vlastitim djelovanjem i proglašavanjem tog djelovanja ispravnim u odnosu na drugoga. Moralno zlo ostaje moralno zlo, ističe dr. Matulić, premda je to djelovanje izraženo politički korektno, što ipak ne umanjuje moralnu neispravnost. A vjeroučitelj je u školi onaj koji će mlade naraštaje odgajati upravo za odgovorno djelovanje u odnosu prema drugome.
Vjeroučiteljima je nakon uvodnih izlaganja ponuđeno sudjelovanje na jednoj od 4 osmišljene radionice. Novinar Branimir Stanić vodio je radionicu “Odgovornost za izgovorenu riječ kroz umijeće argumentacije” u kojoj se nastojalo odgovornost povezati s retoričkim umijećem, dok iza svoje argumentacije govornik stoji vlastitom osobom, dostojanstvom i čašću, za što i moralno i pravno može odgovarati. Osobito vjeroučitelji u svakodnevnom profesionalnom radu često dolaze u situacije u kojima trebaju svoja uvjerenja i stavove obrazlagati – na njima je odgovornost da to odgovorno i učine. Vjeroučitelji su na radionici upoznati s tehnikama kreiranja čvrstih argumenata prema Toulminovu modelu.
Novinar Ivan Uldrijan osmislio je i vodio radionicu “Uporaba medija u nastavi u svjetlu odgovornosti profesora za medijski odgoj učenika”. Polazišna je ideja činjenica da se na televiziji i u ostalim medijima sadržaji ne vrednuju, već se i dobro i zlo prikazuje na isti način, a vrednote su zapostavljene. Osobito je medijska pismenost u izobrazbi nastavnika danas važna zbog kritičkog promišljanja sadržaja koje nude mediji, ali i zbog upotrebe raznih vizualnih/tekstualnih, auditivnih, audiovizualnih i multimedijskih sredstava u nastavi vjeronauka, a kako bi se postigao “medijsko-odgojni učinak” kod učenika.
Gordana Barudžija, viša savjetnica za vjeronauk, održala je radionicu “Odgovornost nastavnika vjeronauka u kontekstu profesionalnog razvoja”. Cilj je radionice bio kroz osobno profesionalno iskustvo promišljati o kompetencijama koje su svakom nastavniku važne zbog odgovornosti prema sebi, učenicima i kolegama u školi.
Pedagošku radionicu “Elementi odgovornosti u vjeronaučnoj nastavi prema NOK-u” osmislio je i moderirao vjeroučitelj i pedagog Ivan Miškulin. Cilj je radionice bio prepoznavanje odgovornosti kao važne vrednote za promicanje u vjeronaučnoj nastavi i razvoj metoda za poticanje odgovornosti kod učenika.