Zadar, (IKA) – Zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, 112. pastir zadarske Crkve, koji je svoje biskupsko geslo “Ljubiti Crkvu” svojom osobnošću do kraja živio, dobitnik je nagrade Zadarske županije za životno djelo (postuhumno), kao duhovni i materijalni obnovitelj Zadarske nadbiskupije nakon Domovinskog rata i za velike zasluge u pastoralnom i kulturnom radu. Zadarski župan Stipe Zrilić uručio je 16. travnja nagradu dijecezanskom upravitelju Milivoju Bolobaniću na svečanoj sjednici Zadarske županije u Arsenalu u Zadru u sklopu proslave Dana zadarske županije. “Nadbiskup Prenđa je bio uistinu sretan što je pastir pokoljenja Zadrana koji su u građanskom i crkvenom području uspješno odgovorili potrebama sadašnjeg trenutka. Bio je veliki promotor cijele Zadarske županije i veliki prijatelj Hrvata u dijaspori. U dinamičnoj biskupskoj službi u domovini i svijetu, u razgovorima s pojedincima, bio je ponosan kad bi čuo pohvale i priznanja razvoju Zadarske županije te bi u susretu sa zadarskim gradskim i županijskim vlastima uvijek posredovao takve reakcije”, istaknuto je na svečanosti dodjele na kojoj je prikazan i kratki film o nadbiskupovu djelovanju. Mons. Prenđa bio je osjetljiv za socijalne potrebe ljudi. Jako je podržavao rad Caritasa i radovao se uspješnoj suradnji nadbiskupije, grada i županije u zajedničkim socijalnim programima na korist čovjeka. U narodu prozvan “biskup s osmijehom”, bio je otvorena srca za saslušati čovjeka iz svakog staleža te je uvijek davao riječ ohrabrenja i utjehe. U svakoj situaciji je poticao optimizam, a teškoće nije smatrao preprekom nego požrtvovnim zalogom konačnog uspjeha, istaknuto je na dodjeli nagrade.

Mons. Prenđa neprestano se zalagao za obnovu duhovno i materijalno porušenog. Trpio je s prognanim narodom te je obnovio 34 župne crkve i 24 župne kuće srušene u agresiji u Zadarskoj nadbiskupiji. Bio je radostan zbog nicanja još ljepših crkvenih prostora, rekavši da ih obilježava ono što imamo – kamen – ali i što jesmo – čvrsti poput kamena u vjernosti domu, domovini i Bogu. “Bog nam je dao svima, osobito prognanima, ljudima trpljenja i oplakivanja svojih mrtvih, da ne doživimo prazninu i pustoš, nego novu nadu duhovnog i materijalnog napretka” na te je riječi mons. Prenđe podsjetio don Milivoj u tekstu prijedloga za nagradu, te je poimence nabrojio i župe u kojima su nadbiskupovim zalaganjem obnovljena sakralna zdanja. Mons. Prenđa gradio je pomirljive i blage ljudske odnose. Pred domaćim i stranim civilnim vlastima promicao je istinu o Domovinskom ratu, o pravu hrvatskog naroda na obranu od agresora, ali se zauzimao i za poslijeratnu pomirbu naroda u čemu je zbog duhovnog autoriteta bio uvažavan. Isticao je da hrvatski narod treba poznavati i poštivati svoju povijest i kulturu te je uložio u izniman jedinstveni kulturno znanstveni projekt: izdanja skupocjenih monografija “Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije” koje sabiru umjetničko stvaralaštvo Zadarske nadbiskupije od prvih stoljeća kršćanstva do danas, a autori su istaknuti profesori Sveučilišta u Zadru. Spomen nadbiskupove zauzetosti su i veličanstvene orgulje u katedrali Sv. Stošije koje je svečano blagoslovio 11 dana prije svoje smrti, 14. siječnja, uoči svetkovine sv. Stošije, zaštitnice nadbiskupije. Da se ne zaborave događanja u nadbiskupiji, osobito je brinuo da redovito izlazi Vjesnik Zadarske nadbiskupije kako bi buduće generacije mogle znati o bogatom pastoralnom i duhovnom životu nadbiskupije.
Temeljem Pozivnog natječaja za dostavu prijedloga za dodjelu javnih priznanja Zadarske županije, don Milivoj Bolobanić je kao upravitelj uime svećenstva i vjernika Zadarske nadbiskupije 2. ožujka o.g. Odboru za dodjelu javnih priznanja Županijske skupštine Zadarske županije predložio da se nadbiskupu Prenđi posthumno dodijeli nagrada Zadarske županije za životno djelo. Mons. Ivana Prenđu papa Ivan Pavao II. 29. ožujka 1990. g. imenovao je zadarskim nadbiskupom koadjutorom, a biskupsko ređenje primio je 9. lipnja 1990. g. Službu ordinarija preuzeo je 2. veljače 1996. g. Svečano je ustoličen u tu službu u katedrali Sv. Stošije 11. veljače 1996. g. Bio je potpredsjednik HBK od 2000. do 2005, od 1998. do 2004. predsjednik Hrvatskog Caritasa, predsjednik Vijeća HBK za kler i član Mješovite komisije HBK, Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica. Mons. Prenđa je preminuo 25. siječnja 2010. g. u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, u 71. godini života, 46. godini svećeništva i 20. godini biskupstva. Pokopan je u grobnici zadarskih nadbiskupa u katedrali Sv. Stošije u Zadru.