Starigrad-Paklenica, (IKA) – Na 34. međunarodnom simpoziju profesora teologije i filozofije u dvorani hotela Alan u Starigrad-Paklenici 7. travnja Valerija Macan i Slavko Slišković predstavili su “Stanje i glavne teme crkvene povijesti u Hrvata”. Macan je opisala gibanja na svjetskoj razini iz opće crkvene povijesti te kojim su temama povjesničari opće crkvene povijesti osobito pridavali pozornost. Uvijek velika i aktualna tema je Drugi vatikanski koncil. Macan je istaknula knjigu ponajboljeg poznavatelja Koncila Giuseppea Alberiga koja donosi njegove povijesne studije od 1970. do 2003. g. To je priprema za ono što poznajemo kao povijest Koncila. Protekla godina bila je Međunarodna godina astronomije i Godina Galilea Galileja, kojim povodom su počela nova istraživanja u arhivima i muzejima. Među najzanimljivijim izdanjima je novo i dopunjeno izdanje vatikanskih dokumenata o procesu koji se vodio protiv Galilea a uredio ga je istaknuti znalac iz tog područja i prefekt Tajnoga vatikanskog arhiva mons. Sergio Pagano. To novo izdanje prvi put objavljuje i 20 novih izvora Svetog oficija a popraćeno je brojnim novim podacima o osobama koje su sudjelovale u procesu protiv Galilea. Te su novosti bile moguće zbog činjenice da je od 1998. povjesničarima službeno otvoren arhiv Svetog oficija i Kongregacije za indeks knjiga, oba arhiva su pri Povijesnom arhivu Kongregacije za nauk vjere. “Objavljivanjem tih dokumenata Vatikan pokazuje javnosti da je spreman povjesničarima za potrebe studija dati na raspolaganje sve izvore koje posjeduje kako bi se istina u potpunosti razotkrila. To je i znak spremnosti na kritiku i upućuje da u tajnom vatikanskom arhivu nema ništa tajno za crkvene i svjetovne povjesničare koji se žele suočiti na objektivan način s povijesnim činjenicama”, rekla je Macan. Prošla godina je bila i Godina sv. Pavla te je 2008. g. tiskan hrvatski prijevod djela Dubrovčanina Ignjata Đurđevića “O Svetopavlovskom brodolomu u vodama hrvatskog otoka Mljeta”, kao prijevod latinskog izdanja iz 1730. g. Knjiga govori o teoriji da se brodolom sv. Pavla o kojem piše Luka u Djelima apostolskim dogodio u vodama Mljeta a ne Malte kako se misli bez uvjerljive argumentacije. Poteškoća je jer su se Malta i Mljet nazivali u ono vrijeme istim imenom, Melita, rekla je Macan. Tim povodom prošle godine je održan Međunarodni znanstveni simpozij koji je s različitih stajališta nastojao utvrditi lokaciju brodoloma, iz meteorološkog i pomorskog aspekta. Aktualna tema je i odnos države i Crkve. “Pod povećalom su djelovanja Vatikana o pitanju moći i vlasti, poziva se na analizu ‘povijesnih grijeha’ Crkve nastojeći pomoći aktivno kritizerstvo Crkve u svijetu”, upozorila je Macan. Jedna od tih tema je i djelovanje inkvizicije, što je osobito u Italiji posljednjih 10 godina doživjelo zamah u istraživanju jer je otvoren središnji povijesni arhiv Kongregacije za nauk vjere. U povodu 10. obljetnice otvorenja za javnost tog Arhiva održan je u Rimu 2008. g. simpozij “Povijest i arhivi inkvizicije” u organizaciji talijanske nacionalne akademije Lincei. Istu su inicijativu održali i dominikanci u Rimu i franjevci u Asizu. “To su znakovi dobre volje Crkve da se činjenice o inkviziciji povijesno rasvijetle i obrazlože na temelju izvora i bez predrasuda unatoč tome što bi možda mogle biti neugodne”, rekla je Macan. Istaknula je započeti projekt digitalizacije 80.000 rukopisnih knjiga Vatikanske knjižnice. Nedavno su na službenim internetskim stranicama Svete Stolice objavljeni Vatikanski dokumenti koji se odnose na II. svjetski rat. To su službeni dokumenti Svete Stolice iz razdoblja 1865.-2007. te 12 volumena akata i dokumenata Svete Stolice koji se odnose na razdoblje II. svjetskog rata. Ti su digitalizirani dokumenti besplatno dostupni na internetu. Taj jako osjetljivi materijal nastoji se digitalizacijom zaštititi i bolje konzervirati kako bi se što manje izlagao direktnom doticaju s rukama i neprestanom seljenju u svrhu konzultacija. Macan je upozorila da, nažalost, na hrvatskom tržištu nedostaje literature i studija o općoj crkvenoj povijesti iz pera hrvatskih autora zbog čega nekad kasno reagiramo na novitete iz tog područja.

Slišković je govorio o položaju katedre povijesti Crkve u Hrvata, istaknuvši da trenutačno nedostaje profesora crkvene povijesti jer su posljednjih godina umirovljeni eminentni crkveni povjesničari Kolarić, Šanjek, Kovačić, Kapitanović, Hoško i Šuljak. No, perspektiva je bolja, rekao je Slišković, povijest Crkve u Hrvata ima najmlađe katedre i katedre s najviše žena. Trenutačno su i trojica franjevačkih provincijala crkveni povjesničari. Za hrvatsko govorno područje nema kvalitetnih udžbenika, upozorio je Slišković, nedostaje i povijest ljudi koji bi ilustrirali gibanja u Crkvi i povijest naroda koji tu Crkvu sačinjavaju. Slišković je podsjetio da su se nakon 1996. g. dogodile brojne administrativne promjene poput novih biskupija i obrazovnih institucija. Zagrebački KBF ima Institut za crkvenu povijest, a bitan je kao izdavač vrijednog časopisa Croatica Cristiana Periodica. Institut bi se trebao razviti u znanstveno istraživačku instituciju koja bi mogla biti rasadnik novih predavača i mjesto zaposlenja ljudi koji se specijaliziraju u crkvenoj povijesti, rekao je Slišković. Povjesničari i povjesničari umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imaju i udrugu Hagioteka koja se bavi proučavanjem svetaca i otvoreni su za suradnju. Postoje razna društva povjesničara, a krovna udruga hrvatskih povjesničara Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti svake četiri godine organizira kongrese, od kojih je onaj 2008. posvećen temi Religija u društvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti. Slišković je istaknuo dobru suradnju svoje katedre s Hrvatskim državnim arhivom, Hrvatskim institutom za povijest, Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Hrvatskim studijima. Upozorio je na apsurd da svi misle da se mogu baviti poviješću te su je brojni amateri nakon 1990-ih tumačili u prigodnim publikacijama, nekritički i mitologizirano.