Zagreb, (IKA) – Susreti predsjednika Hrvatske biskupske konferencije Marina Srakića s predsjednikom RH Ivom Josipovićem i predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor koji su se održali 30. ožujka tema su komentara u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. travnja) koji piše urednik Ivan Miklenić. Osim što su se ti susreti dogodili istoga dana o obostrano dobroj volji i spremnosti za primjerenu suradnju govori i činjenica što su o oba susreta objavljena zajednička priopćenja, tj. istovjetna priopćenja i iz Tiskovnog ureda HBK i iz Ureda predsjednika Republike odnosno iz Ureda Vlade RH. “Koliko je poznato to je prvi put u povijesti kontakata HBK i najviših hrvatskih dužnosnika u samostalnoj Hrvatskoj da je primijenjen takav obrazac obavještavanja javnosti koji je nedvojbeno najkorektniji i najprimjereniji”, piše komentator dodajući da “u takvom postupanju treba prepoznati i demokratski napredak, osjetljivost za potpunu korektnost i, konačno, znak spremnosti za primjerenu suradnju”. To proizlazi i iz službenih priopćenja pa tako u priopćenju sa susreta s Predsjednikom stoji: “Zaključeno je kako država i Crkva imaju svaka svoje specifično poslanje u promicanju općega dobra, te da su u tome smislu i pozvane surađivati na dobro svih u našemu društvu. Predsjednik Josipović naglasio je važnost djelovanja Crkve na različitim područjima društvenog života, posebno njezina karitativnog rada u kriznim vremenima i skrbi za najugroženije” – prenosi komentator dodajući da je ta izjava važno polazište za ispravno razumijevanje društvenog djelovanja Crkve u najširoj hrvatskoj javnosti, oko čega je dosad bilo često i puno sporenja i osporavanja. “Za demokratski razvitak hrvatskoga društva, kao i za stvarno opće dobro hrvatske nacije, iznimno je važno da odnos Crkve i države bude primjeren stvarno demokratskim društvima i da se hrvatska javnost oslobodi baštinjene floskule iz komunističkoga razdoblja o ‘(ne)miješanju Crkve u politiku'”. Pozornost zaslužuje i drugi službeni susret predsjednika HBK i predsjednice Vlade koji je, prema riječima predsjednice iz zajedničkog službenog priopćenja, nastavak “dobrih odnosa između države i Crkve, a na dobrobit svih građana Republike Hrvatske”. “I taj stav predsjednice Vlade, a s kojim je suglasna i crkvena strana, pravo je i zdravo polazište za prihvaćanje društvenoga djelovanja Katoličke Crkve u Hrvatskoj, ali po želji i nakani same Crkve, ne za neke svoje partikularne interese, nego za dobrobit svih građana” – ističe komentator zaključujući da ta dva susreta predstavljaju okretanje nove stranice glede razvitka zdravih i demokratskom društvu primjerenih odnosa Katoličke Crkve i države.
Dr. Anto Gavrić, provincijal hrvatskih dominikanaca, povodom 800. obljetnice crkvene potvrde Reda propovjednika za rubriku “Intervju” govori o kojem je točno povijesnom događaju riječ, koje su sve povijesne osobe vodile “glavnu riječ” u osnutku reda, kako teku pripreme za proslavu i koji će biti središnji događaj na općoj razini te kako su hrvatski dominikanci osmislili pripravu svoje velike obljetnice.
Župu sv. Antuna Pustinjaka u Velom Lošinju koja ima oko 900 stanovnika i oko 850 katolika prikazuje rubrika “Reportaža”, a župe Bar i Zupci u Crnoj Gori rubrika “Iz života hrvatskih vjernika izvan Hrvatske”.
U rubrici “Susret” predstavljen je župnik, pisac, povjesničar, profesor, novinar – grkokatolički svećenik u Novome Sadu Ukrajinac Roman Miz koji je objavio 42 knjige, 1000 članaka, rasprava i eseja u 59 časopisa i novina na nekoliko jezika, preveo je 4 knjige, bio je urednik nekoliko časopisa, redigirao 7 knjiga, surađivao u 6 enciklopedija, izdao 3 nosača zvuka i dr., a povodom Svećeničke godine predstavljen je župnik Josip Manjgotić, svećenik Riječke nadbiskupije.
“‘Protudržavni’ su jer su nešto rekli, pjevali…” naslov je povijesnog feljtona novinara Tomislava Vukovića u kojem donosi šokantno kazivanje nekadašnjeg djelatnika OZNE Vojne Kamalića iz njegova autobiografskog zapisa “Uspomene iz prošlih dana”. On govori o zločinačkoj naravi komunističkog režima u Hrvatskoj nakon Drugoga svjetskog rata i o nekim djelatnicima ustrojenoga represivnog sustava, koji je bio u službi i pod izravnom kontrolom Komunističke partije.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o bisfenolu A, toksičnoj kemikaliji koja se između ostaloga povezuje s neurološkim poremećajima, rakom i neplodnošću, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi drugi dio prikaza Poslanice Efežanima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” ističe da još nema političke volje za pravdu u Hrvatskoj.
O radnim i profesionalnim obvezama kao sadržaju bračnih svađa piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok je studiranje osoba s invaliditetom tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Od značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu u novome broju ističe se susret predsjednika HBK-a s predsjednikom države i predsjednicom Vlade, proslava zlatnog jubileja mons. Marina Srakića, peta sjednica biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, spomen-dan o 5. obljetnici smrti pape Ivana Pavla II., zajednička proslava Uskrsa svih kršćana u Jeruzalemu, slavlje Svjetskog dana Downova sindroma te brojne proslave Uskrsa diljem Hrvatske i svijeta.
U ovome broju Glasa Koncila nalazi se i prvi dio promišljanja dr. Mije Nikića o svećeničkoj duhovnosti kao integrativnom čimbeniku svećeničkoga identiteta te rubrika “Mladi mladima” u kojoj mladi novinari Glasa Koncila promišljaju o temi radosti, a pozornost privlači i članak iz rubrike “Osvrti” naslovljen “Vjeronauk odgaja za ljubav prema Bogu i čovjeku”.