Vatikan, (IKA) – Papa Benedikt XVI. na općim audijencijama srijedom nastavlja predstavljati velike srednjovjekovne teologe. Današnju katehezu je posvetio jednom od najvećih skolastičkih teologa dominikancu sv. Albertu Velikom, koji je taj naziv dobio zbog svojih dubokih teoloških spoznaja. Papa je istaknuo kako između znanosti i vjere unatoč brojnim nerazumijevanjima postoji povezanost, a ne suprotstavljanje. Teologe je pozvao da budu otvoreni.
Sv. Albert, koji je živio u trinaestom stoljeću, podsjeća nas da između znanosti i vjere postoji tijesna povezanost, rekao je Papa pred tridesetak tisuća vjernika okupljenih na općoj audijenciji na Trgu Svetog Petra, među kojima je bilo i oko dvije stotine hrvatskih hodočasnika, osvrćući se na lik i djelo glasovitoga srednjovjekovnog njemačkog teologa i filozofa sv. Alberta Velikog, koji je bio učitelj sv. Tome Akvinskog. Njima dugujemo, primijetio je papa Ratzinger, kompletno uklapanje Aristotelove filozofije u srednjovjekovnu teologiju. To je bila prava kulturna revolucija onog doba, kada su neki tvrdili da je misao grčkih filozofa nespojiva s kršćanskom kulturom. Albert je bio uvjeren da je sve ono što je racionalno u skladu sa Svetim pismom te je znanstvenom strogošću proučavao Aristotelovu filozofiju, rekao je Papa i izrazio nadu da u Crkvi neće nikada nedostajati otvorenih i učenih teologa kao što je sv. Albert, čija je naobrazba bila upravo čudesna. Već samo jedan pogled na bezbrojna djela daje shvatiti kako je bio izvanredno naobražen i da su ga njegova enciklopedijska zanimanja navela da se bavi ne samo filozofijom i teologijom, poput ostalih svojih suvremenika, već također svakom drugom tada poznatom disciplinom, od fizike do kemije, od astronomije do mineralogije, od botanike do zoologije. Zato ga je papa Pio XII. imenovao zaštitnikom njegovatelja prirodnih znanosti i prozvan je također “Doctor universalis” upravo zbog širine svoga područja interesa i svojega znanja, rekao je Papa.