Rijeka, (IKA) – “Prisutnost i djelovanje Crkve u javnosti – izazovi, mogućnosti, kontroverze” naslov je znanstvenog simpozija u organizaciji Teologije u Rijeci na kojem je 5. ožujka u Velikoj dvorani Teologije sudjelovalo 15 predavača iz Hrvatske, BiH i Slovenije. “Kršćanstvo i monoteističke religije imaju proročku dimenziju, žele mijenjati svijet i u tome je njihovo utemeljenje za javno djelovanje”, rekao je u prvom predavanju dr. fra Ivan Šarčević, govoreći o teološkoj dimenziji javnog djelovanja iz vjere. Simpozij je pokušaj promišljanja odnosa Crkve i javnosti ne samo na temelju medijskih napisa, te želi biti obogaćenje za crkvenu i društvenu javnost, ali i značajan korak u izgradnji autentičnoga demokratskog društva, istaknuto je na otvaranju Simpozija u uvodnim riječima predstojnika Teologije dr. Milana Špehara, organizatora dr. Jerka Valkovića i kancelara Teologije riječkog nadbiskupa Ivana Devčića. Ta je tema posebni izazov teološkom promišljanju o poslanju Crkve, njezinom identitetu i pastoralu u konkretnom povijesnom trenutku, kao i drugim znanostima koje promatraju razne dimenzije prisutnosti i manifestiranja vjere na području javnosti. Analizirajući javno djelovanje Crkve u povijesti, dr. Valković podsjetio je na različite tonalitete odnosa Crkve i javnosti. U suvremenoj javnosti ključnu ulogu ima medijsko posredovanje pri čemu se vjera nalazi na rubu pozornosti. No, demokratska javnost ipak ostavlja Crkvi prostore u kojima može sudjelovati u kreiranju javnog mijenja, to bi trebala činiti po pitanjima općeg dobra, solidarnosti, bioetike. I danas ostaje zadaća Crkve u različitim okolnostima posredovati antropološko-individualne i društveno-komunikativne dimenzije da bi ispunjavala neodloživu i specifičnu ulogu humaniziranja kulture i čovjeka. Dr. Vladimir Dugalić govorio je o problematici isticanja vjerskih simbola u javnim prostorima. To je pitanje o samoj naravi laičke države, njezinom identitetu i odnosu prema vjerskim zajednicama. U slučajevima kada se koncept laičke države pretvori u oblik ateističke države, dijalog je gotovo nemoguć. Ali laička država ne podrazumijeva nužno i odricanje od vrijednosti, identiteta i tradicije, što bi trebalo ostaviti prostora isticanju vjerskih simbola. O prisutnosti Crkve u medijima i djelovanju crkvenih medija govorili su mr. Ivica Šola i don Anton Šuljić. “Crkva je jedna od malobrojnih stabilnih institucija koja još uvijek uživa povjerenje građana i zbog toga je posebno medijski atraktivna za napade. Zbog toga bi Crkvi zapravo trebalo biti čast kada ju napadaju”, rekao je mr. Šola. Dr. Gordan Črpić predstavio je istraživanja koja govore o još uvijek pozitivnoj percepciji Katoličke Crkve u hrvatskom društvu. O doprinosu Crkve demokratskoj javnosti govorio je dr. Josip Grbac, ističući kako je demokracija strukturalno nepogodna za doprinos Crkve. “Demokracija bi trebala postaviti ograničenja dragovoljnosti odlučivanja većine, štiteći opće dobro, ili u suprotnom potpisuje brak s ekstremnim liberalizmom.” Objasnio je kako je uloga Crkve javnost učiti kako čuvati vrijednosti, makar i kompromisom. “To ne znači kompromis oko priznavanja vrijednosti, nego predlaganjem poboljšanja postojećih društvenih normi bez isključivosti u dijalogu.” O udruženom djelovanju laika na planu crkvenih i civilnih udruga govorio je dr. Anton Bozanić. Dr. Nenad Malović analizirao je početke, razvoj i posljedice poimanja vjere kao privatne stvari. Ljubljanski nadbiskup i metropolit dr. Anton Stres govorio je o problematici odnosa vjere u sekularnom društvu u Sloveniji. O vjeronauku kao obliku javnog djelovanja i mjestu dijaloga Crkve i društva govorio je dr. Ivica Pažin, a o izazovima socijalnog pastorala dr. Nikola Vranješ. Dr. Slavko Zec predstavio je zakonske okvire javnog djelovanja Crkve koje je regulirano i omogućeno Zakonom o vjerskim zajednicama i Ugovorima sa Svetom Stolicom. Dr. Božidar Mrakovčić analizirao je odnos javnog i privatnog u Isusovim riječima i djelima, a dr. Nedzad Grabus predstavio je postulate islamske religije o javnom djelovanju muslimanskih vjernika, s posebnim osvrtom na položaj muslimana u europskim zemljama.