Zagreb, (IKA) – Prenoseći podatak dnevnih novina od 20. veljače prema kojemu je izravan prijenos inauguracije novoga predsjednika Republike Hrvatske gledalo oko 26 posto hrvatskih građana, dok je primjerice prijenos finala rukometnog Europskog prvenstva između Hrvatske i Francuske pratilo njih 34,9 posto, urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 28. veljače) ističe: “Hrvatsko društvo i hrvatska država, jer su još uvijek iznutra okovani, svoje stvarno ozdravljenje i svoje stvarno ustajanje na vlastite noge sada ne mogu ostvariti tek promjenama vladalačkih ili upravljačkih garnitura, već je za to potrebna stvarna demokracija”. O potrebi demokracije govorio je i predsjednik Josipović na inauguraciji rekavši da “Hrvatska mora biti dom demokracije i ljudskih prava”. No u aktualnim hrvatskim prilikama, naglašava komentator, to je iznimno težak proces jer se suvremeno hrvatsko društvo trajno suočava s prevlašću manjine nad većinom što pokazuje da je na djelu nedemokratska praksa. Osim povijesnog naslijeđa, izvor su takvoga stanja, uviđa komentator, postojeće političke stranke kojima nedostaje unutarnja demokracija pa je iluzorno očekivati da one mogu izgrađivati stvarno demokratsko društvo. Da bi se to promijenilo, potrebno je propisivanje obaveznog prava na postojanje unutarstranačkih frakcija i nametanje obaveznog biranja između više kandidata. Potrebna je i promjena izbornoga zakonodavstva da bi se ostvarila predsjednikova želja, također istaknuta u inauguralnom govoru, o “uključivanju što većega broja građana u demokratske procese odlučivanja i nadzor vlasti”. Bude li novi predsjednik djelovao u smjeru stvaranja ozračja za stvarnu demokraciju te bude li poticao nužne zakonske promjene bez kojih nije moguće ostvariti demokratizaciju političkih stranaka niti uspostaviti zakoniti nadzor građana nad nositeljima vlasti, iskoristit će veliku povijesnu priliku da dade iznimno važan doprinos boljitku Hrvatske te će uživati potporu i većine katoličkih vjernika – stoji između ostalog u komentaru.
Od značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu u novome broju ističe se izvještaj s inauguracije predsjednika Josipovića na kojoj su sudjelovali i crkveni predstavnici te zajednička izjava komisija “Iustitia et pax” HBK-a i BK BiH-a o Prijedlogu zakona o prebivalištu i boravištu u kojoj je istaknuto da je dvojno državljanstvo stečeno pravo.
Glas Koncila prenosi i poslanicu za Tjedan solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH, izvještava o susretu europskih redovničkih poglavara i poglavarica u Čenstohovi, o pokretanju socijalnih tribina u Zagrebu, o prvoj Pepelnici u novoj katedrali u Sisku, o pastoralnom pohodu kardinala Bozanića hrvatskim vjernicima u Kanadi i SAD-u.
Hrvatski povjesničar, dominikanac, dr. Stjepan Krasić, autor knjige “Počelo je u Rimu” (koja “pomiče” za gotovo dva stoljeća unazad početke normiranja hrvatskoga jezika) te dugogodišnji profesor povijesti na Papinskom sveučilištu sv. Tome Akvinskog u Rimu i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o otkriću iznimnoga priznavanja i vrednovanja hrvatskoga jezika u 16. stoljeću.
Povodom Svećeničke godine predstavljen je isusovac o. Stanislav Kos, prevoditelj i pisac, župa sv. Jure u Žeževici u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji prikazana je u rubrici “Reportaža”, a rubrika “Mladi mladima” govori o promjenama, kako onim globalnim tako i onima na osobnoj razini.
Širenje protukatoličkih i protuhrvatskih nazora naslov je povijesnog feljtona dr. Jure Krište koji govori o irskom kvekeru Hubertu Butleru i mitovima o hrvatskom katolištvu i nadbiskupu Stepincu, dok deveti dio teksta vezanoga uz simpozij “Identitet vrijednosti za Europu” donosi tekst pod naslovom “Cilj: slobodna, socijalna i mirna Europa”.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” govori o dobrim svojstvima ružmarina, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” donosi četvrti dio prikaza Poslanice Rimljanima, a pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o harmonizaciji društva u krizi.
O sitnicama kao sadržajima bračnih svađa piše dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, dok je peripatologija tema rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše profesor rehabilitator Slađan Livnjak.
Ovaj broj Glasa Koncila donosi i prigodnu rubriku “korizmena suočavanja” s tekstom naslovljenim “Priznavanje osobnih slabosti”, a pozornost privlači i razgovor s dr. Sebastijanom Fabrisom, specijalistom radiologije koji kaže: “Svako zračenje ostavlja posljedice”.