Zagreb, (IKA) – U prostorijama HKD-a sv. Jeronima na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu održana je 18. veljače tribina u povodu nedavnog izlaska hrvatskog prijevoda knjige sv. Edith Stein “Iz života jedne židovske obitelji”. Knjigu je preveo Jozo Mršić, a na tribini su o tom svetojeronimskom izdanju govorili njegovi priređivači Tvrtko Klarić i Perica Grgec.
Riječ je o zapisima što ih je Edith Stein, redovničkog imena Terezija Benedikta od križa, (r. 1891.), njemačka Židovka i obraćenica na katolištvo, karmelićanka, mučenica i svetica, počela pisati nakon dolaska nacista na vlast, da bi suvremenicima pružila pravu sliku o židovstvu, neiznakaženu nacističkom antisemitskom propagandom. To svjedočanstvo o njezinoj mnogočlanoj obitelji, rano ostaloj bez oca, ujedno je i autobiografija, koja je, nažalost, ostala nedovršena jer je autorica 1942., zajedno sa svojom sestrom Rose, također karmelićankom, uhićena u karmelu u Echtu (Nizozemska) te su nekoliko dana kasnije ugušene u plinskoj komori u Auschwitzu. U bilježenju uspomena, počevši od najranijih, Edith Stein stigla je do trenutka kada u Freiburgu brani doktorsku disertaciju kod Edmunda Husserla (tada još nije bila ni katolkinja ni kršćanka).
Knjiga “Iz života jedne židovske obitelji”, prvi put u cijelosti objavljena 1985., ocrtava tako autoportret svetice u djetinjstvu i mladosti, u rasponu, primjerice, od nezadrživih provala srdžbe u najranijem djetinjstvu do ubrzo potom dosegnute visoke samodiscipline i mirnoće; od pronicave i bespoštedne kritike bližnjih do uviđavnosti; od spremnosti na žrtvovanje braka u korist karijere, do konačnog opredjeljenja, opisanog u jednom od dodatnih tekstova u knjizi, za zavjet kojemu je bila spremna žrtvovati svaki svjetovni uspjeh, rečeno je na tribini Spomenuto je također kako Edith Stein mjestimice u svojoj autobiografiji znakovito nalikuje na Josipa Egipatskog (prefiguraciju Krista i poveznicu Starog i Novog zavjeta), prostodušno ističući svoju izuzetnost.
Tvrtko Klarić upozorio je na drugi središnji lik autobiografije Edith Stein, a to je njezina majka, pobožna Židovka koja je, ostavši udovica kada je Edith, njezino najmlađe dijete, imala nepune dvije godine, sama podizala svoju djecu, a uz to je preuzela i tvrtku svojega muža, trgovca drvom. Na kraju, publici je skrenuta pozornost na dodatne tekstove u knjizi: svojevrsni nastavak autobiografije, pod naslovom “Kako sam ušla u Karmel”, zapis Erne Bieberstein, autoričine sestre, iz godine 1949., i pismo Edith Stein papi Piju XI., iz travnja 1933.