Zagreb, (IKA) – Izložba “Zagovori svetom Tripunu – Blago Kotorske biskupije”, otvorena 14. prosinca prošle godine u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu trebala je biti zatvorena 14. veljače. No, radi velikog zanimanja za to veliko crkveno i kulturno blago koje prvi puta predstavlja Kotorsku biskupiju i baštinu Hrvata u Boki kotorskoj, izložba ostaje otvorena do 21. ožujka, te se u radno vrijeme Galerije može razgledati svakim danom osim ponedjeljka od 11 do 19 sati.

Izložba “Zagovori svetom Tripunu – Blago kotorske biskupije” priređena je u povodu 1200. obljetnice prijenosa moći sv. Tripuna iz Male Azije u Kotor, gdje mu je podignuta katedrala posvećena godine 1166. Izložba je rezultat međudržavne suradnje Crne Gore i Republike Hrvatske, a pripremljena je u suorganizaciji Biskupskog ordinarijata iz Kotora, Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora i galerije “Klovićevi dvori”.

Izloženo je oko 450 djela: slike (od Lovre Dobričevića, preko mletačkih renesansnih slikara Giovanni da Udine, Gerolamo da Santa Croce, skupina ikona i madonerskih djela od 14. do 18. stoljeća) do baroknih majstora (Antonio Zanchi, Pietro Antonio Novelli) do Tripa Kokolje i Josipa Tominca. Među kiparskim djelima impresivna je skupina kamenih ulomaka predromaničkoga razdoblja, gotička, renesansna i barokna raspela (među njima monumentalno raspelo iz druge polovice 14. stoljeća u crkvi Sv. Marije u Kotoru, te barokno Raspelo iz 1728. godine Andrea Brustolona), mramorna i drvena skulptura 17. i 18. stoljeća kojom su bokeljske crkve naročito bogate, dokumenti od 12. do 19. stoljeća, rukopisi i knjige bokeljskih pisaca od renesanse do danas, notni zapisi od 12. stoljeća do danas (npr. beneventanski zapisi, libreti Krste Ivanovića, autografi Ive Brkanovića), zavjetne srebrne pločice iz Perasta (najveći broj potječe iz crkve Gospa od Škrpjela u kojoj se čuva više od 20.000 primjeraka), Prčanja i Mula, glasovita dobrotska čipka (iz crkve Sv. Eustahija u Dobroti koja se datira od 15. do 19. stoljeća i najveća je takva zbirka u katoličkim crkvama na Jadranu), nacrti i modeli crkava i zvonika. Posebno se izdvajaju umjetnine izrađene u srebru i zlatu: od Zlatne pale (28o x 180 cm), moćnika glave sv. Tripuna (prvi put izložena izvan Kotora), srebrnoga oltara iz 17.- 18. stoljeća, te velike skupine relikvijara u obliku nogu i ruku (oko 50 komada), liturgijski pribor od gotike do 19. stoljeća. U toj skupini djela ističu se renesansi moćnik Predragocjene krvi Kristove iz crkve Sv. Mateja u Dobroti, Moćnik Kristove krune iz katedrale Sv. Tripuna iz istoga vremena te monumentalni srebrni oltar iz katedrale koji je po cjelovitosti i veličini jedinstven na cijeloj istočnoj obali Jadrana kao i posebno lijepo misno ruho baroknoga stila. Barokni slikar Tripo Kokolja predstavlja se s osam slika iz crkve Gospe od Škrpjela na kojima su prikazani starozavjetni proroci, sibile i kraljevi te slike iz Marijina života.