Zagreb, (IKA) – Govoreći o viziji i političkoj volji, urednik Ivan Miklenić u komentaru novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 21. veljače) ističe riječi akademika Ivana Miloša koji je na znanstvenom skupu Hrvatskoga svjetskog sabora za dijasporu i domovinu o temi “Izlaz iz gospodarske i političke krize Republike Hrvatske” rekao da se Hrvatska ne može i ne treba zaduživati, nego pokrenuti svoj New Deal i u predstojećem srednjoročnom razdoblju otvoriti najmanje 150.000 novih proizvodnih radnih mjesta, osigurati najmanje 4,5% fiksnog i dugoročnog porasta BDP-a, te ući u red visoko razvijenih zemalja Europe i svijeta, a sve to bez bilo kakve prodaje svoga teritorija i bez rizika za uloženi kapital. Miloš je osim toga rekao da je Europska komisija uložila 3,5 milijuna eura za istraživanje i izradu međunarodnih projekata za potrebno poboljšanje prometne infrastrukture, te traži da se svi njezini projekti prezentiraju na međunarodnim i domaćim javnim tribinama kako bi bili dostupni široj javnosti. Potom je naveo nekoliko prometno-industrijskih projekata za koje postoje konkretni interesi strateških partnera iz EU-a i cijeloga svijeta, opširnije predstavljenih u novome broju Glasa Koncila. Stoga Hrvatska mora odmah donijeti svoju razvojnu strategiju i pokazati političku volju za nju kao i znati upravljati svojim strateškim resursima procijenjenima na 50 milijarda eura. Komentator tim povodom pita zašto službena hrvatska politika o tim planovima i projektima šuti te oklijeva s odlukom za uključivanje u njih. “Odmah upada u oči da se svi ti navedeni projekti temelje na primjeni geostrateškog položaja Republike Hrvatske i na njezinim jedinstvenim komparativnim prednostima – što dosada tzv. hrvatske političke elite nikada nisu ozbiljno uzimale u obzir. Upada u oči također da Europska komisija, za razliku od odgovornih u Hrvatskoj, ima dalekosežnu gospodarsku stratešku viziju, dok su se sve hrvatske vlasti dosada, a i sada to čine, osim u projektu izgradnje suvremenih autocesta, okupirane različitim krpanjima nedomišljene gospodarske politike, a koja je često takva da bi se pogodovalo točno određenim lobijima ili interesnim skupinama, bez obzira na to što je to na izravnu štetu zajedničkoga dobra čitave hrvatske nacije.” Ti projekti zahtijevaju od Hrvatske da odmah usvoji adekvatnu metodologiju EU-a te predstavljaju velik izazov za hrvatsku politiku i za hrvatsko visokoškolstvo, a istodobno daju priliku mladim stručnim kadrovima za ostanak u domovini, ističe komentator dodajući da oni u sadašnjoj krizi “doista nude kvalitetan izlazak iz sadašnjih magla, lutanja i nesnalaženja i u gospodarskoj strategiji, za koju mnogi tvrde da zapravo u punom smislu i ne postoji, i u gospodarskoj politici koja, očito, nije dorasla sadašnjim izazovima” – stoji između ostalog u komentaru.
Novi broj donosi i pregled značajnijih događaja u Hrvatskoj i svijetu od kojih se osobito ističu brojne proslave blagdana Stepinčeva i 50. obljetnice smrti tog hrvatskog blaženika od kojih je opširno prikazana ona zagrebačka predvođena kardinalom Josipom Bozanićem. Tom je prilikom kardinal između ostaloga rekao: “Nije li čudesno i divno da netko – protiv koga su se dizali i nizali sustavi da mu zatru spomen, da ga prikažu u lažnome povijesnom svjetlu, da ga ubroje među zločince – i dalje ostaje sjajan u Istini kojoj je služio?”
Novi broj prenosi i poruku pape Benedikta XVI. za ovogodišnju korizmu, izvještava o regionalnoj konferenciji Europskog društva za katoličku teologiju održanoj u Dubrovniku, o skupu Hrvatskoga svjetskog sabora za dijasporu i domovinu, o proslavi Svjetskoga dana braka, o utemeljenju Hrvatskog bračnog i obiteljskog saveza CRO-BIOS, o pastoralnom pohodu kardinala Bozanića hrvatskim vjernicima u Kanadi te proslavi Svjetskog dana bolesnika širom domovine.
Armenski biskup Nareg Alemezian, koji je boravio u Dubrovniku u povodu proslave sv. Vlaha, gost je rubrike “Intervju” za koju predstavlja Armensku apostolsku pravoslavnu Crkvu, govori o armenskom štovanju sv. Vlaha, ekumenskom radu te genocidu nad Armencima.
Povodom Svećeničke godine predstavljen je Jozo Milanović, svećenik i monah benediktinac u članku pod naslovom “Svećeništvo je neodvojivo od pokorničkoga života”, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavljena je Nikolina Mesić, animatorica u Sisku i suradnica magazina Glasa Koncila “Prilika”.
Ogulinska župa bl. Alojzija Stepinca prikazana je u rubrici “Reportaža”, a posljednji nastavak povijesnog feljtona dr. Vladimira Lončarevića s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. govori o hodu prema novoj slici hrvatske kulture.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” donosi tekst pod naslovom “Znanstveni maskenbal”, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” nastavlja s prikazom Poslanice Rimljanima, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” govori o siromaštvu i politici, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje klanjamo li se Blaženoj Djevici Mariji.
Da bračna svađa mora biti poštena “igra” poručuje dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a osobe s invaliditetom i društvo tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
Ovaj broj Glasa Koncila donosi i rubriku “korizmena suočavanja” s tekstom naslovljenim “Prepoznavanje osobne zločestoće” te osmi dio teksta vezanoga uz simpozij “Identitet vrijednosti za Europu” pod naslovom “Cilj međureligijskog dijaloga nije ‘globalna religija'”.