Zadar, (IKA) – U povodu druge godišnjice smrti zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka u ponedjeljak 15. veljače u katedrali Sv. Stošije u Zadru dijecezanski upravitelj don Milivoj Bolobanić služio je misu za toga 111. pastira zadarske Crkve. Nazvao ga je biskupom Stepinčeva doba koji je doživio njegovu beatifikaciju, a službu je obavljao u teškim povijesnim vremenima. Podsjećajući na svetopisamski poticaj “Spominjite se svojih glavara koji su vam navješćivali riječ Božju; promatrajući kraj njihova života nasljedujte njihovu vjeru. Poslušni budite svojim glavarima i podložni jer oni bdiju nad vašim dušama”, don Milivoj zahvalio je Bogu za nadbiskupov plodan pastirski život. Ponosio se liturgijskim pjevanjem i glagoljaškom tradicijom rodne župe Veli rat na Dugom otoku. Od djetinjstva je baštinio ljubav prema dostojanstvu liturgije i Crkvi kao prostoru gdje se spaja Božje i ljudsko, te je i njegovo mladomisničko geslo bilo “Zavolio sam krasotu doma tvoga i mjesto gdje prebiva slava tvoja”. Ostao je postojan usprkos kušnjama unutar i izvan Crkve, rekao je don Milivoj, istaknuvši da je duhovna i intelektualna osposobljenost mons. Oblaku omogućila pastoralno i kulturno poticati povjereni puk. “Znajući da sve ovisi o Kristovom duhu koji oživljuje Crkvu, bio je čovjek molitve i riječi. Ljubio je Sveto pismo, radovao se svakom novom izdanju i prijevodu koji je omogućio da se Božja riječ širi do svih krajeva zemlje”, rekao je don Milivoj podsjetivši i na Oblakovo utemeljenje jedinstvene Zbirke Biblija Zadarske nadbiskupije. Don Milivoj je bio učenik nadbiskupa Oblaka od svog ulaska u sjemenište Zmajević. U Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Sjemeništu predavao je francuski jezik i hrvatski jezik s književnošću, kojeg je, s romanistikom, diplomirao 1955. g. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je i zamjenik ravnatelja sjemeništa ‘Zmajević’ i tamošnji odgojitelj. Don Milivoj je podsjetio na riječi blagopokojnog nadbiskupa Ivana Prenđe o svom prethodniku: “Mons. Oblak je svjedočio duboku i poniznu molitvu uz suradnju s Bogom koji sve može. To je rađalo sigurnošću da Duh Sveti iznova u takvim prilikama stvara novo za život mjesne Crkve. Često je molio da sve oko njega, osobito prezbiterij, ne napadne duh svijeta i ravnodušnosti pred potrebama Crkve i ljudi koji očekuju jasan i snažan navještaj Evanđelja”.

Mons. Oblak rođen je na svetkovinu Bezgrešne 8. prosinca 1919. g. u Velom ratu na Dugom otoku, a Mariji je imenom i geslom ‘Cum Maria – S Marijom’ posvetio sav život. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, klasičnu gimnaziju u Šibeniku a teologiju u Splitu i Đakovu. Šibenski biskup Jerolim Mileta zaredio ga je za svećenika u Šibeniku 1945. g. i povjerio mu službu odgojitelja u sjemeništu i vjeroučitelja u državnoj gimnaziji u Šibeniku. Kad je Zadarska nadbiskupija ujedinjena pozvan je u Zadar. Papa Pio XII. imenovao ga je pomoćnim zadarskim biskupom nadbiskupu Mati Garkoviću. Za biskupa je posvećen u zadarskoj katedrali 1958. g. Sudjelovao je na Drugom vatikanskom saboru od 1962. do 1965. g. Nakon smrti nadbiskupa Mate Garkovića apostolski je administrator Zadarske nadbiskupije, a od 1969. g. zadarski nadbiskup. U bivšoj BK Jugoslavije bio je predsjednik Odbora za pastoral turista i član Hrvatske liturgijske komisije. Do utemeljenja HBK, u prijelaznom razdoblju od 1990. do 1992. g. bio je član trojke biskupa za razgovore s hrvatskom državom. U HBK je vodio Vijeće za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca. Umirovljen je 2. veljače 1996. g. Preminuo je u petak 15. veljače 2008. g. u Nadbiskupskom domu u Zadru, u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva.