Poing, (IKA) – Regionalne sjednice hrvatskih pastoralnih i socijalnih djelatnika iz Njemačke na čelu s delegatom za hrvatsku pastvu u Njemačkoj fra Josipom Bebićem održane su 8. veljače za Bavarsku regiju u hotelu “Poinger Hof” u Poingu kod Münchena, vlasnika Hrvata Ive Sadrića, 9. veljače u Bruchsalu u HKM Srednji Baden za regije Baden-Württemberg I, Baden-Württemberg II i Rajnsko-majnsku regiju, 10. veljače u Ennepetalu za regiju Sjeverna Rajna i Vestfalija te 11. veljače u Hildesheimu za Sjevernu regiju.
Misno slavlje u povodu 50. obljetnice smrti bl. Aojzija Stepinca u crkvi Sv. Martina u Ennepetalu predvodio je 10. veljače mons. Wolfgang Miehle zajedno s delegatom o. Bebićem i voditeljem Hrvatske katoličke misije Ennepetal-Lüdenscheid Brankom Šimovićem. Na sjednicama se okupilo oko sto sudionika. Na sjednici u Hildesheimu sudjelovao je i ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Ante Kutleša koji je okupljene upoznao sa stanjem hrvatske inozemne pastve, zahvalio im na radu te im prenio pozdrave hrvatskog episkopata.
Na početku su pozdravnu riječ uputili predstavnici regija i voditelji misija i zajednica na čijim su se područjima održavale sjednice. Predavanje “Jedna Crkva u mnogim jezicima, narodima i obredima” održao je nacionalni ravnatelj Njemačke biskupske konferencije za dušobrižništvo katolika drugih materinskih jezika iz Bonna mons. Wofgang Miehle u Poingu i Ennepetalu. Podsjetio je na brojčano stanje Katoličke Crkve u Njemačkoj koja ima 27 njemačkih biskupija u kojima je oko 25 milijuna katolika koji se okupljaju u oko 12.000 župnih zajednica. U Njemačkoj danas djeluje 25,1 milijuna katolika, 24,8 milijuna protestanata, 1,4 milijuna pravoslavnih, 4,2 milijuna muslimana te 26,5 milijuna onih koji ne pripadaju nijednoj vjeri ili su ateisti. “U Njemačkoj živi 6,73 milijuna ljudi sa inozemnom putovnicom. Od toga su 3,3 milijuna kršćani i 3,2 mislimani. Među kršćanima je oko 2 milijuna katolika, 0,9 milijuna pravoslavnih i 0,3 milijuna evangelika ili pripadnika slobodnih Crkava. Mnogi inozemni sugrađani u Njemačkoj i njihova djeca posjeduju njemačko državljanstvo. Zato se s pravom može reći kako 2 od 11 katolika u Njemačkoj imaju inozemne korijene. Pritom treba još dodati 0,3 i 0,5 milijuna katolika bez vrijedećih dokumenata koji su u Njemačkoj ilegalno. I oni imaju pravo na pastoralnu i općeljudsku potporu”.
Mons. Miehle je podsjetio i na raznolikost obreda. U općoj Katoličkoj Crkvi ima oko 25 različitih obreda, od kojih je rimo-katolički obred (latinski) najrašireniji. Od 24 druga obreda koji priznaju papu u Njemačkoj su sljedeće zajednice prisutne: ukrajinski katolici bizantinskog obreda; rumunjski katolici bizantinskog obreda, ruski katolici slavenskog obreda; eritrejski katolici Ge’ez-obreda; indijski katolici siro-malabarijskog obreda; indijski katolici siro-malankarijskog obreda; sirijsko unijatski katolici i kaldejski katolici iz Iraka. Kazao je kako je posljednjih godina u porastu dolazak katolika iz neeuropskih zemalja u Njemačku, i to iz Afrike, Azije i Latinske Amerike.
Pritom je napomenuo kao se Crkva oduvijek brinula za selioce i pružala im skrb. “Katolička Crkva u Njemačkoj je aktivna u pratnji ljudi s migrantskom pozadinom sa svojom konkretnom pratnjom, a također i s misionarsko-pastoralnom ulogom. Katolici drugih materinskih jezika nisu na temelju svoga krštenja i potvrde ovdje gosti, već jednaki članovi u njemačkim župnim zajednicama. Stoga im se omogućuje njegovanje njihove vjerske tradicije i pruža davanje doma unutar krova njemačke mjesne Crkve. U Njemačkoj je oko 408 zajednica drugih materinskih jezika s oko 3-4 mjesta na kojima se služe misna slavlja na njihovim jezicima. Dolaze iz oko 40 različitih narodnih ili jezičnih skupina. Oni imaju ulogu mostova prema domaćim mjesnim zajednicama.
Mons. Miehle ujedno je potaknuo hrvatske pastoralne i socijalne djelatnike da se više zauzmu u pravcu većeg uključenja Hrvata katolika u laičke organizacije u Njemačkoj.
Nekoliko je riječi kazao i o važnosti crkvenog poreza u Njemačkoj istaknuvši kako glavna sredstva za potrebe Crkve u toj zemlji dolaze od crkvenog poreza od kojega se pokriva oko 80 posto potreba Crkve i njezinih raznolikih projekata.

Predavanje “Što očekuje mjesna Crkva od zajednica drugih materinskih jezika?” održao je u Bruchsalu referent u Biskupiji Rotterburg-Stuttgart za pastoral zajednica Georg Gawaz. Posebno je istaknuo kako hrvatske zajednice treba prije svega razumjeti kao dio mjesne Crkve na kojem području djeluju, a ne kao filijale njihove domovinske Crkve. Ne smiju biti orijentirane samo na prvu generaciju, već na sve vjernike. Potrebna je gradnja mostova između generacija i različitog kulturalnog iskustva Crkve. Trebaju se obogatiti od iskustva drugih.
U Hiledsheimu je predavanje “Pastoral integracije pod vidom mjesne Crkve u Hildesheimu” održao generalni vikar Biskupije Hiledsheim mons. dr. Werner Schreer. Najprije je govorio o integraciji kao društvenom izazovu. Posebno je istaknuo kako je zajedničko djelovanje izazov za Crkvu. U daljnjem dijelu izlaganja osvrnuo se na teologiju katoliciteta, potom je govorio o zajedništvu iz perspektive katolika drugih materinskih jezika, zajednicama materinskih jezika te se na kraju osvrnuo na praktično stanje istaknuvši potrebu zajedničkog djelovanja s više fleksibilnosti i međusobnog prihvaćanja uvažavanja.
Nakon predavanja razvila se rasprava. Delegat Bebić u izvješću je podsjetio na stanje i aktivnosti u hrvatskom dušobrižništvu u Njemačkoj te je sve potaknuo na veću zajedničku suradnju. Ravnatelj vlč. Kutleša posebno je podsjetio na 65. obljetnicu komemoracije na Bleiburgu koja će se ove godine održati 15. svibnja.