Dubrovnik, (IKA) – Na završetku regionalne konferencije Europskog društva za katoličku teologiju koja je 12. veljače održana u Dubrovniku, dubrovački biskup Želimir Puljić predvodio je koncelebrirano euharistijsko slavlje u dominikanskoj crkvi u povijesnoj gradskoj jezgri. Obraćajući se sudionicima konferencije, izrazio je radost što su za susret odabrali Dubrovačku biskupiju. Sve ih je podsjetio na posjet pape Benedikta XVI. 12. rujna 2006. Sveučilištu u Regensburgu i njegov susret s predstavnicima iz područja znanosti. Tada je, naime, Papa istaknuo kako je teologija, koja se bavi posebice odnosom vjere i razuma, potrebna akademskom okružju, jer tamo joj je i mjesto. I čudio se kako se u njegovo vrijeme neki od kolega čudio čemu na sveučilištu dva fakulteta koji se bave nečim čega nema – Bogom.
“Zapad je, nažalost, već duže vremena zaražen takvom radikalnom sumnjom koja ugrožava temeljna pitanja ljudskog razuma. I u opasnosti je da pretrpi velike štete”, rekao je dubrovački biskup u propovijedi i dodao: “Može li teologija uskočiti i pomoći da se otklone takve sumnje? Kako bi se zapravo mogla definirati uloga teologije i što bi ona danas imala činiti? Teologija, naime, govori o Bogu. Ali, ne kao o nekoj radnoj hipotezi, već o Bogu koji je sam progovorio. Stoga je bitna zadaća teologije, kako joj i samo ime kaže, govoriti o Bogu i o njemu razmišljati. Njezin je posao prodrijeti koliko je moguće i razumjeti Riječ Božju i učiniti je razumljivom na način da se može dati odgovor svakome tko pita i traži. U tom smislu je i bitna krepost teologa biti poslušan i ponizan u vjeri koja mu onda otvara oči i čini ga suradnikom istine. No, poslušnost pred istinom ne znači odreći se umnog napora i traženja. Naprotiv. Misaoni nemir, kojeg ovdje ništa zadovoljiti ne može, zapravo je nemir koji ga na njegovu misaonom hodočašću prema Bogu prati i potiče, te njegovo razmišljanje čini plodnim.” Istaknuvši kako su društvu potrebni teolozi koji će biti sve više “eshatološki usmjereni”, ne u vremenskom, nego u egzistencijalnom smislu, biskup Puljić je rekao: “Oni su kadri tražiti i naći ono vječno i konačno u prolaznom i vremenskome. Njihovo ‘traženje Boga’ nije poput ekspedicije na bespućima neke pustinje ili pak traganje u mraku. Ne. Bog je sam izvjesio putne znakove i put nam pokazao. Potrebni su nam samo teolozi koji će te znakove otkriti i put pokazati. A taj je put Riječ koju su ljudi upisali u svete knjige. Stoga je traženje Boga izobrazba u Riječi, a traganje za Bogom uključuje ljubav i naklonost prema Riječi. I mora se učiti prodirati u taj govor kako bi se shvatilo njegovo značenje i poruku. Traženje, dakle, Boga traži izobrazbu i kulturu”. Teolog može pomoći čovjeku da otkrije i pronađe Boga, a sam mora svoju vjeru uvijek produbljivati i znanstveno istraživanje potkrjepljivati molitvom.
Tema konferencije europskih teologa u Dubrovniku bila je “Teologija na raskrižjima sveučilišta, Crkve i društva”, a u radu konferencije sudjelovalo je tridesetak sudionika, gostiju iz petnaestak europskih zemalja i više domaćih teologa i teologinja. Od hrvatskih sudionika predavanja su održali dr. Nediljko Ante Ančić, dr. Mato Zovkić i dr. Ana Thea Filipović.

.