Dubrovnik, (IKA) – Armenski biskup Nareg Alemezian, izaslanik katolikosa Arama I. iz Cilicije, stigao je u ponedjeljak 1. veljače u Dubrovnik kako bi s Dubrovčanima i njihovim gostima proslavio blagdan sv. Vlaha, sveca iz armenskog naroda, biskupa i mučenika iz četvrtog stoljeća. Armenski biskup stigao je u Dubrovnik na poziv dubrovačkog biskupa Želimira Puljića, a u njegovoj je pratnji i savjetnica ministrice kulture u Armeniji Naira Yeghiazaryana.
Posljednji put neki biskup iz naroda dubrovačkog zaštitnika posjetio je Dubrovnik godine 1902., a riječ je o armenskom nadbiskupu Sivasa (nekadašnje Sebaste) Isaku Hadžanu, koji je u Dubrovnik uplovio 30. srpnja parobrodom iz Rima. Kao nasljednika biskupske stolice sv. Vlaha Dubrovčani su ga svečano dočekali, o čemu svjedoče povijesni dokumenti. Nadbiskup Sebaste ostao je nekoliko dana u Gradu pa nastavio put za Pariz. Kako je u to doba bilo veoma važno otkupiti grob sv. Vlaha “iz ruke nevjernika” pozvao je Dubrovčane da mu u tome pomognu materijalnim sredstvima. On im je zauzvrat poslao fotografiju groba sv. Vlaha.
Armenci, narod sv. Vlaha, spadaju među stare indoeuropske narode s dugom i burnom prošlošću. Domovina Armenaca nalazi se na anadolskoj visoravni, a prvi put se spominje godine 2100. prije Krista. Oni je nazivaju Haistan. Prema predaji utemeljio ju je Haik, Noin potomak na prostoru jezera Van. Stoljećima su je osvajala velika svjetska kraljevstva i carstva, a Armenci su se borili da joj vrate samostalnost. U 13. stoljeću bili su prisiljeni napuštati domovinu i seliti se na zapad. U Kraljevini Ciliciji (Mala Armenija) uspostavljenoj još 1080., s glavnim gradom Sisom, utemeljuju i novi katolikat Cilicije koji ostaje glavni katolikat sve do sređivanja stanja u Armeniji i uspostave katolikata u Ečmiadzinu.
U novijoj povijesti Armenaca nemoguće je zaobići genocid koji je izvršen nad tim narodom i u kojem je stradalo gotovo osamdeset posto nacionalnog korpusa. Dogodilo se to u više navrata krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Svake godine 24. travnja, u spomen kada je 1915. ubijeno 250 armenskih intelektualaca, Armenci diljem svijeta obilježavaju Dan genocida armenskog naroda.
Armenci su i najstariji kršćanski narod. Kršćanstvo su, prema predaji, primili od apostola Bartolomeja i Jude Tadeja, a godine 301., zahvaljujući sv. Grguru Prosvjetitelju, ono postaje državna religija. I najstariji kršćanski liturgijski obred je upravo armenski.