Zagreb, (IKA) – U Hrvatskom saboru je u ponedjeljak 1. veljače održan okrugli stol s temom “Položaj obitelji, općeljudskih vrijednosti i ljudskih prava u procesu približavanja Hrvatske Europskoj uniji”. Na okruglom stolu uvodnim izlaganjima sudjelovali su predsjednik Vijeća za obitelj Hrvatske biskupske konferencije krčki biskup Valter Župan, glavni imam zagrebački i zamjenik muftije Aziz Hasanović, pastor Kršćanske reformirane Crkve Branimir Bučanović, troje članova Europskog parlamenta Berndt Posselt, predsjednik Paneuropske unije Njemačke, član pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s Hrvatskom, Anna Zaborska iz Slovačke, predsjednica Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta, i Antonio Cancian iz Italije, član pregovaračkog odbora Europskog parlamenta s Hrvatskom, Catherine Vierling, savjetnica u Europskom parlamentu, te zastupnici u Hrvatskom saboru Marijana Petir i Goran Marić, kao i predsjednik udruge “Glas roditelja za djecu – GROZD” Ladislav Ilčić.
Biskup Župan istaknuo je kako pitanje vrijednosti, ljudskih prava, vrijednosti obitelji nije neki specifikum Katoličke Crkve, a niti vjerskih zajednica. Međutim, često se čuje u našim medijima Crkva hoće to, nije to pitanje Crkve, to je opće ljudski patrimonij, to je nešto na čemu počiva život ili nestanak uopće čitavih ljudskih zajednica i ljudske vrste. Poslije dobivanja samostalnosti Republike Hrvatske često je isticano kako je Katolička Crkva u Hrvatskoj odigrala ključnu ulogu u očuvanju svijesti hrvatskog naroda. Uvjeren sam da je Katolička Crkva to uistinu i učinila, kao i druge vjerske zajednice. No, kako su to učinile? Ne silom, već promoviranjem vrijednosti upravo onih koje mi sada ovdje zastupamo, riječ je o odgoju za moralne vrijednosti, upozorio je biskup Župan, te podsjetio kako je istina – istina, laž je laž i to nosi pojedince, obitelji, narode. Protiv toga ako se ide, povijest svjedoči i dokazuje da dolazi do jako tragičnih situacija. Vrednote koje mi ovdje zastupamo su opće ljudske vrednote. Želimo li napredak, ili pak želimo slobodno izabrati nestanak? To je nešto na čemu počiva naša sudbina i sudbina naroda, rekao je biskup Župan.

Ef. Hasanović rekao je kako se postavlja pitanje možemo li u Europsku uniju i očuvati vrijednosti. Odgovorno tvrdim da možemo, no odmah se postavlja drugo pitanje: kako, a odgovor je zajedničkim naporima u promicanju općih vrednota koje jamče bolju budućnost. Na način jačanja institucija koje će institucionalno i sustavno raditi na tome, rekao je Hasanović, te podsjetio kako velik prinos u tome mogu dati vjerske zajednice u suradnji s civilnim udrugama koje su afirmativno opredijeljene za opće dobro. Pitanje odgoja temeljna je zadaća svih vjerskih zajednica i to je najbolji i najveći doprinos vjerskih zajednica i Crkava za opće dobro. Dobro koje će biti pokretačka snaga u gradnji zdravog društva, društvo koje će krasiti moral, društvo koje će u korijenima uništiti svaku vrstu diskriminacije, korupcije i kriminala, društvo koje će prepoznati obitelj kao temeljni čimbenik zdravog društva, jer je obitelj najveća snaga koja čini društvo zdravim, rekao je Hasanović te istaknuo kako islam jednu trećinu pravnog prostora posvećuje braku i obitelji, te je to okosnica pravnih okvira islama.

Pastor Bučanović istaknuo je kako je Kršćanska reformirana Crkva, premda prisutna u Hrvatskoj od 16. st., mala zajednica, no unatoč tome uključila se s drugim vjerskim zajednicama u inicijativu koju je pokrenula udruga GROZD. Podupiremo inicijativu za promicanje ljudskih prava, prava na život, očuvanja obitelji kao temeljne jedinke društva. Smatramo da nema zdrave društvene zajednice bez zdrave obitelji. Nažalost, još uvijek živimo u sustavu koji je još uvijek opterećen ideologijama, pa prema tome svi moramo učiti kako učinkovitije djelovati. U tom smislu, mišljenja smo da je ono što promiče udruga GROZD dobro i za dobro svih nas. Nadamo se da će i naš parlament usvojiti mišljenje većine što je izraženo sakupljenim potpisima, rekao je Bučanović, te podsjetio da kada je riječ o očuvanju ljudskih posebnosti, prava posebnosti, u promicanju prava svih treba se također osvrnuti na prava većine. Kako glas manjine ima pravo na mišljenje, tako i tiha većina neka ima pravo reći svoje mišljenje, zaključio je Bučanović.