Novi broj “Bogoslovske smotre” u izdanju Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu donosi tekstove predavanja s IV. dies theologicus, koji je KBF 14. svibnja 2009. posvetio temi “Pad Berlinskog zida – 20 godine poslije”. Prvi prilog “Teologija i Crkva u Europi 20 godina nakon pada zida” potpisuje Albert Franz. Autor u prvom dijelu teksta promišlja o znakovima vremena u Europi danas. To čini kritički se osvrćući unatrag, na ono što se dogodilo s padom zidova, osobito ono što se dogodilo na području vjere. U drugom dijelu promišlja o mogućnostima i izazovima vjere danas, nastojeći definirati neke perspektive za budućnost teologije i vjere u Europi.
U tekstu “Pet tvrdnja o dvoziđu: kratak osvrt na hrvatske prilike 20 godine nakon rušenja Berlinskog zida” Ivan Rogić nudi pet tvrdnji. Prva, hrvatska državna samostalnost nije izravna posljedica rušenja Zida, nego je nastala posebno, kao rezultat autonomne hrvatske obrane od agresije. Drugo, normativno i simbolično hrvatsku je samostalnost odredilo novo dvoziđe: odnos između Zida boli i Schengenskog zida. Treće, realna transformacija hrvatskog društva, išla je smjerom čije je glavno obilježje uzmak od suverenosti. Četvrto, glavni je korijen uzmaka od suverenosti težnja predatorskih skupina u poduzetništvu i javnom djelovanju prema shemi: kapitalizam da, Hrvatska ne. Peto, takav se razvojni i modernizacijski model dugoročno ne može održati jer ne može osigurati dotok potrebne količine neplaćenog rada u javnu sferu potreban a primjereno funkcioniranje institucionalnog sklopa i modernu integraciju društva.
Ivan Cifrić u tekstu “Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet?” problematizira pitanje sociokulturnog značenja “zida”. On podsjeća kako padom zida nije kraj zidovima u suvremenom čovječanstvu, jer su u povijesti civilizacija nastajali različiti zidovi. U osvrtu na pad Berlinskog zida, ističe kako je on za Europu (EU) naročito Njemačku značio nastavak ujedinjavanja, ali i otvaranje prostora širenju svjetskog imperija, osobito putem kulturnog imperijalizma.
Posljednji iz niza tekstova “Pozicija i uloga Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi 20 godina nakon urušavanja komunističkog sustava” potpisuje Josip Baloban. Autor pokazuje kako Crkve u Srednjoj i Istočnoj Europi nisu do kraja prevladale višedesetljetnu nametnutu getoizaciju, kako na osobnoj, društvenoj, a jednim dijelom i na strukturalnoj razini, te kako do sada Crkva u postkomunističkim zemljama nije dovoljno ispunila svoju povijesnu i tisućljetnu misiju trajnog dizanja svojeg proročkog glasa protiv svake vrste socijalnih nepravdi, te kako nije uspjela preko svojih članova aktivno utjecati na politički i gospodarski razvoj, pritom svjesno stavljajući na stranu ugroženih.
Bogoslovska smotra donosi i dva izvorno znanstvena rada Marije Pehar “Marija – novi Abraham?” i Ružice Pšihistal “Druga poslanica Marka Marulića Katarini Obirtića. Svijet u zrcalu figure ribe”. Donosi i dva pregledna članka Ivice Raguža “Hans Urs von Balthasar i Karl Rahner o Blaženoj Djevici Mariji” i Alojza Ćubelića “Tri hrvatska dominikanca (Hijacint Bošković, Dominik Barač i Jordan Kuničić) o totalitarnim ideologijama 20. stoljeća”. U ovom broju Bogoslovska smotra rubrika “In memoriam” posvećena je Aldi Stariću.
Bogoslovska smotra dostupna je i u elektroničkom obliku na adresi http://hrcak.srce.hr/bogoslovska-smotra. (ika-sa)