Zagreb, (IKA) – Šesti broj časopisa Crkvena kulturna dobra, u izdanju Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i nakladi Glasa Koncila, predstavljen je u utorak 19. siječnja na radnom sastanku članova uredništva u prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, prenosi web-portal Glasa Koncila.
Okupljene članove uredništva pozdravio je glavni urednik prof. dr. Juraj Kolarić, izrazivši zadovoljstvo zbog brojnih obrađenih tema, događaja i osoba s područja kulture objavljenih na više od tisuću stranica u posljednjih šest brojeva, a posebice onih koji su se dogodili na poticaj Crkve i u suradnji s Crkvom. Istaknuvši da najnoviji broj CKD-a obrađuje arheološku baštinu sjevernohrvatskog prostora od pokrštenja Hrvata do rane gotike, a posebice ikonološke i ikonografske odrednice svetaca kontinentalne Hrvatske, dr. Kolarić zahvalio je svim suradnicima i podsjetio da su se uključili i novi uvaženi kulturni djelatnici.
Obradom podataka o titularima župa i kapela Zagrebačke nadbiskupije došlo se do uvida u “popularnost” svetaca u tom dijelu Hrvatske te je najveći broj župa posvećen Uznesenju Blažene Djevice Marije, čak 19, Presvetomu Trojstvu njih 14, sv. Antunu Padovanskom 11, kao i sv. Nikoli, te 8 sv. Jurju i sv. Petru. Od kapela najviše ih je posvećeno sv. Antunu Padovanskom, čak 25, a Presvetomu Trojstvu njih 24, sv. Ivanu Krstitelju 23, Sv. križu 20 te Sv. Duhu, sv. Florijanu i sv. Vidu 17. Napravljeni su popisi i za Varaždinsku i Požešku biskupiju te je 7 varaždinskih župa posvećeno Uznesenju BDM, a 11 kapela Presvetomu Trojstvu. U Požeškoj biskupiji 4 župe imaju za naslovnika Duha Svetoga, a 11 kapela posvećeno je sv. Roku.
Uzevši u obzir područje nekadašnje Zagrebačke nadbiskupije, od koje su godine 1997. nastale Varaždinska i Požeška biskupija, najveći broj crkava i kapela posvećen je Blaženoj Djevici Mariji i Presvetomu Trojstvu, a nakon toga sv. Roku, sv. Jurju, sv. Antunu Padovanskom, sv. Florijanu, sv. Nikoli, sv. Martinu, sv. Vidu, sv. Fabijanu i Sebastijanu, sv. Benediktu, sv. Trima kraljima. Članovi uredništva dogovorili su teme godišnjaka za 2009. godinu te naznačili aktualnosti za 2010.
Osim tema vezanih uz razvoj kršćanstva na području kontinentalne Hrvatske, među kojima je zanimljiva povijest kršćanstva u Cibalama, drevnoj biskupiji na današnjem području Vinkovaca, koja je krajem godine 2009. ponovno uspostavljena kao titularna biskupija, a prvim naslovnim nadbiskupom imenovan mons. Nikola Eterović, obrađene su teme o lokalitetu Sv. Martin kraj Dugog Sela, templarska opatija Rudina, kao mjesto bogate romaničke skulpture u međuriječju Save i Drave, novac kao najsitnije kulturne dobro i njegova uloga u srednjovjekovnoj Hrvatskoj i Slavoniji te najsačuvanija hrvatska izvorna gotička kapela Sv. Volfganga nad Klenovnikom.
Časopis među prvima u Hrvatskoj obrađuje vrijednu temu iz novije hrvatske sakralne baštine o hrvatskome sakralnom stvaralaštvu u inozemstvu te je obrađena hrvatska crkva u australskom Sunshineu/Melbourneu, na kojoj su radili umjetnici Petar Barišić, Josip Botteri Dini, Kuzma Kovačić i Vatroslav Kuliš.