Zagreb, (IKA) – Novi hrvatski ekonomski model tema je komentara urednika Ivana Miklenića koji za novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 24. siječnja) pokazuje da je pitanje gospodarstva eminentno etičko pitanje, pitanje općega dobra. Analizirajući dosadašnji hrvatski ekonomski model, komentator primjećuje da su “državne vlasti najbolje zaštitile interese golemog, tromog, neefikanog i birokratskog državnog aparata (uveden je i krizni porez na plaće i veće mirovine da bi se pokrivale rupe u proračunu), a gotovo sve drugo prepustile su tržištu tolerirajući na pojedinim područjima određene monopole u skladu s interesima povlaštenih pojedinaca i skupina”. Osim toga prisutna je rasprodaja nacionalnih dobara ili traljavo gospodarenje tim dobrima, zanemarivanje proizvodnje općenito, a osobito one najproširenije po hrvatskim selima o kojoj uvelike ovisi opstanak sela i život većine obitelji u zemlji… Takvo stanje pokazuje, s čim se slažu znalci i privrednici, da je hitno potreban novi, bitno drugačiji model koji bi između ostalog morao voditi brigu o uvođenju novih tehnologija, o nužnosti razvijanja visokokvalitetne proizvodnje i nužnosti omogućavanja kvalitetnog preživljavanja hrvatskih sela. No ta promjena “ponajprije ovisi o tzv. političkim elitama koje su stvorile dosadašnji ekonomski model jer im je odgovarao za njihove parcijalne interese”. Problem je također nepostojanje “stvarne oporbe koja bi bila sposobna i voljna ekipirati stručnjake sa svih područja gospodarstva i ponuditi novi stvarno primjereni hrvatski ekonomski model usklađen sa stvarnim hrvatskim resursima i s načelnim zahtjevima Europske unije” kao i “što se najjače političke stranke zapravo slažu u bitnim crtama dosadašnjega neuspješnog i neprimjerenog hrvatskoga ekonomskog modela”. Stoga “najave o tješnjoj suradnji ili čak nekom obliku koaliranja odnosno tzv. velike koalicije – o čemu se posljednjih dana u javnosti puštaju probni baloni – da bi se lakše prebrodila sadašnja gospodarska kriza u Hrvatskoj u postojećim okolnostima ne mogu Hrvatskoj zajamčiti hitno i nužno potreban nov ekonomski model. Štoviše, takva koalicija zacementirala bi propast ili minornost mnogih privrednih grana a hrvatska dobra učinila podcijenjenom lovinom” – stoji, između ostalog u komentaru.
Novi broj opširno govori i o razornom potresu na Haitiju ističući blizinu i solidarnost Katoličke Crkve sa žrtvama kataklizme. Od ostalih događaja u Hrvatskoj i svijetu prikazan je posjet nadbiskupa Barišića i ravnatelja Hrvatskog Caritasa Ivana Milovčića poplavljenim područjima Metkovića i Kosinja, proslava sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije, pohod pape Benedikta XVI. Rimskoj židovskoj općini, prvi sastanak svećenika novoosnovane Bjelovarsko-križevačke biskupije, akademija u povodu 20. obljetnice biskupstva mons. Puljića, prvi Spomen-pohod “Hrvatskoj Masadi”.
Mr. Zdravko Mršić, analitičar društvenih, političkih i gospodarskih procesa, gost je rubrike “Intervju” za koju govori o svjetskoj ekonomskoj i financijskoj krizi, urušavanju hrvatskog gospodarstva i prije i mimo krize te o odgovornosti političara, zatim o sadašnjem stanju gospodarstva, hrvatskoj strategiji obnove, hrvatskom političkom sustavu… Pritom ističe da je Hrvatskoj umjesto “sebičnosti i samoživosti prijeko potrebno zajedništvo. Brigu samo za vlastite interese valja zamijeniti brigom za opće dobro. Hrvati su podlegli liberalističkoj religiji samoživosti, iako je spas uvijek bio u zajedništvu”.
Povodom Svećeničke godine prikazan je pisac i umirovljeni svećenik Požeške biskupije Josip Pašić, a rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja Rajku Jelinčić, vjernicu angažiranu u apostolatu mladih.
Objavljen je i razgovor s najstarijim hrvatskim redovnikom i svećenikom stogodišnjim o. Berardom Barčićem iz Pule te sa Zvonkom Bračićem koji predstavlja poticajan primjer čovjeka koji hoće pomoći, dok je za rubriku “Susret” prikazana s. Rastislava Ralbovski, djelatnica pastorala ljudi s poteškoćama.
Župa sv. Petra u Dugoj Resi – mjesto po mjeri svakom čovjeku za život – prikazana je u rubrici “Reportaža”, a povijesni feljton dr. Vladimira Lončarevića s prilozima za raspravu o katoličkom udjelu u baštini hrvatske kulture prve polovice 20. st. prikazuje u ovome broju književni “universum sacrum”.
Rubrika “(Pri)govor znanosti” piše o GMO-u u godini bioraznolikosti, dr. Ivan Dugandžić u rubrici “Upoznajmo Bibliju” prikazuje Poslanicu Filipljanima, pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” nastavlja s osnovnim načelima mirovinskog osiguranja, a rubrika “Naši razgovori” odgovara na pitanje skriva li Crkva istinu o inkviziciji.
O komunikacijskim preduvjetima dobre bračne svađe govori dr. Pavao Brajša u rubrici “Mali bračni savjeti”, a kreativna terapija tema je rubrike “O invaliditetu osobno” koju piše Slađan Livnjak, profesor rehabilitator.
“Zašto se ne poštuju svetinje drugih?” pita novinar Tomislav Vuković u drugom dijelu promišljanja o protukršćanskoj histeriji u hrvatskim medijima ističući: “Još je poraznije za današnji hrvatski medijski prostor što se vodeći novinari, izgleda, natječu kako u tekstovima što efektnije, djelotvornije i učinkovitije povrijediti ono najdublje u vjerničkome biću, izrugati im ono najsvetije, ismijati ono najljepše i popljuvati ono najplemenitije, ukratko sve ono što ih čini vjernicima”. Znakovit je četvrti dio teksta vezanoga uz simpozij “Identitet vrijednosti za Europu” pod naslovom “Vjera snažno utječe na javnost”.
Objavljen je i članak Margarete Zouhar Zec pod naslovom “Trebalo bi osnovati zadrugu koja bi otkupljivala grah” koji govori o tome zašto u trgovinama nema domaćega graha i češnjaka.