Vatikan, (IKA) – Crkveno učiteljstvo upravljeno je svima koji traže istinu – i vjernicima i onima koji ne vjeruju, istaknuo je 15. siječnja papa Benedikt XVI., primivši u audijenciju sudionike opće skupštine Kongregacije za nauk vjere. Posebno se zadržao na prinosu koji kršćanska vjera može dati na području bioetike, te istaknuo da je glavna zadaća Petrova nasljednika očuvanje jedinstva vjernika, izvijestio je Hrvatski program Radio Vatikana.

Petrov nasljednik glavni je čuvar i branitelj vjere, pa ipak Crkva želi pridonijeti oblikovanju svijesti sviju, a ne samo vjernika. Papa je podsjetio da je njegova služba prije svega služenje jedinstvu, te da je rimski biskup pozvan biti poslušan vjeri, kako bi Istina, koja je Krist, i dalje sjala za sve ljude. Sveti Otac također je izrazio nadu da će biti nadvladani postojeći doktrinarni problemi, kako bi se postiglo potpuno zajedništvo Bratstva svetoga Pija X. s Crkvom. Izrazivši zadovoljstvo velikim zalaganjem Kongregacije za nauk vjere u cilju potpune integracije u Katoličku Crkvu skupine vjernika i pojedinaca koji su nekada pripadali Anglikanskoj zajednici, Papa je istaknuo kako vjerno prianjanje tih skupina uz istinu primljenu od Krista i koju predlaže crkveno učiteljstvo, nije ni na koji način protivno ekumenskome pokretu nego, naprotiv, pokazuje svoju krajnju svrhu koja se sastoji u dostizanju punoga i vidljivoga zajedništva Gospodinovih učenika.

Papa je spomenuo i prinos Kongregacije za nauk vjere na području bioetike, i posebice Uputu “Dignitas personae”, iz godine 2008. U tako osjetljivim i aktualnim temama kao što su prokreacija i manipulacija embrijima, ta je Uputa istaknula dužno poštovanje prema svakom ljudskom biću, i to u svakom trenutku njegova života. U davanju moralnih procjena za biomedicinska istraživanja ljudskoga života Crkva koristi svjetlost i razuma i vjere, budući da je uvjerena da vjera, ne samo da prihvaća i poštuje ono što je ljudsko, nego ga i pročišćava, uzdiže i usavršava, primijetio je Sveti Otac. U tom se kontekstu odgovara na mišljenje koje vjeru prikazuje kao prepreku za slobodu i znanstveno istraživanje “jer je sastavljena od predrasuda koje izobličavaju objektivno shvaćanje stvarnosti”. Pred takvim ponašanjem koje istinu želi zamijeniti s krhkim prihvaćanjem kojim je lako manipulirati, kršćanska vjera, naprotiv, nudi svoj istiniti prinos i na etičko-filozofskome području. Pritom ne daje unaprijed pripremljena rješenja za konkretne probleme, poput istraživanja i biomedicinskih pokusa, nego predlaže pouzdane moralne vidike unutar kojih ljudski razum može potražiti i pronaći vrijedna rješenja, poručio je Papa. Određeni sadržaji kršćanske objave bacaju svjetlost na bioetičke probleme, kao što su vrednota ljudskoga života i društvena i odnosna dimenzija osobe, povezanost između unitivnoga i prokreativnoga vidika seksualnosti, te središnjega položaja obitelji utemeljene na braku između muškarca i žene, Papa je istaknuo da su ti sadržaji, koji su upisani u ljudskome srcu, razumljivi i racionalno, kao sastavni dijelovi naravnoga moralnog zakona, te mogu potaknuti prihvat i kod onih koji se ne prepoznaju u kršćanskoj vjeri.

Naravni moralni zakon nije isključivo ili uglavnom vjerski, premda kršćanska Objava i ispunjenje čovjeka u Kristovu otajstvu, prosvjetljava i u potpunosti razvija njezin nauk, napomenuo je Papa te dodao kako je naravni moralni zakon, utemeljen u samoj ljudskoj prirodi i dostupan svakom razumnom stvorenju, temelj za dijalog sa svim ljudima koji traže istinu, i općenitije, s građanskim i svjetovnim društvom.